Opis i podrijetlo
Pojam pistacija seže od starogrčkih pojmova pistákion i pistákē, preko latinskog pojma pistacium pa do srednjovjekovne Italije pistacchio.
Povijest pistacija održava njihov kraljevski karakter, izdržljivost i ponos. Neki povijesni izvori govore da su bili omiljena delicija kraljice od Sabe, koja bi zaplijenila sve količine pistacija od azijskih trgovaca za sebe i svoj dvor.
Redovitom konzumacijom pistacija doprinosimo smanjenju "lošeg" LDL kolesterola, a povećava se "dobri" HDL kolesterol.
Također, može se pronaći među povijesnim zanimljivostima da bi se ljubavnici noću, na mjesečini nalazili ispod stabla pistacija i slušali pucanje ljuski što je značilo da će biti sretni.
Arheološki nalazi u Turskoj upućuju da se koristila kao hrana 7000 godina prije Krista. Stablo pistacija u Europu (osobito u Italiju) stiglo je iz Sirije u vrijeme vladavine Tiberija na početku 1. st. nakon čega se proširila i u druge zemlje južne Europe (npr. Grčka). Stablo može dosegnuti visinu do 10 m i ima listove duge od 10-20 cm. Plod je koštunica, sadrži izduženo sjeme koje je jestiv dio. Plod ima čvrstu bjelkastu ljusku. Sjeme ima ljubičastu kožicu, a meso je zelene do svijetlozelene boje s prepoznatljivim okusom. Prilikom sazrijevanja dolazi do spontanog otvaranja ljuske i prelaska u jesenje žutu do crvenu boju. Svako stablo pistacija prosječno ima urod od 50 kg sjemenki. Drvu pistacije treba oko 20 godina da bi dalo kvalitetne plodove, a ako raste u povoljnoj, izrazito sunčanoj klimi, može trajati stoljećima.
Prirodno stanište drveta pistacije je jugozapadna Azija, Iran, Sirija, Afganistan, ali rastu i u južnoj Francuskoj, Grčkoj i Španjolskoj.
Energetska i nutritivna vrijednost
Energetska vrijednost 100 g sirovih pistacija iznosi 562 kcal/2352 kJ, od toga sadrži 45,4% masti, 20,3% bjelančevina i 27,5% ugljikohidrata.
Pistacije sadrže obilje raznolikih minerala, kalcij (105 mg što čini 13% od RDA), željezo (4 mg što čini 28,5% od RDA), magnezij (121 mg što čini 32% od RDA), fosfor (490 mg što čini 70% od RDA), cink (2,2 mg što čini 22% od RDA), bakar (1,3 mg što čini 130% od RDA), mangan (1,2 mg što čini 60% od RDA), selen (7,0 mg što čini 13% od RDA) i fluor (3,4 mcg što čini 97% RDA).
Od vitamina pistacije sadrže vitamin C (5,6 mg što čini 7% RDA), tiamin (0,9 mg što čini 82% od RDA), riboflavin (0,16 mg što čini 11% od RDA), niacin (1,3 mg što čini 8% od RDA), pantotensku kiselinu (0,5 mcg što čini 8% od RDA), vitamin B6 (1,7 mg što čini 121% od RDA), folnu kiselinu (30,6 mcg što čini 15% od RDA) i vitamin E (2,3 mg što čini 19% od RDA). Osim toga pistacije u 100 g sadrže 10,3 g dijetalnih vlakana, 1,4 mg luteina + zeaksantina i 214 mg fitosterola.
Ljekovitost
Nutritivni profil pistacija uistinu je raznovrstan i bogat. Razumnom konzumacijom ovog zanimljivog snacka naš organizam dobiva značajnu porciju raznih ljekovitih sastojaka. USDA tablica svrstava pistacije vrlo visoko po antioksidativnom potencijalu u rangu s ostalim orašastim plodovima. Neka znanstvena istraživanja pokazuju da konzumiranjem oko 45 g orašastih plodova dnevno, pa tako i pistacija, uz prehranu siromašnu zasićenim mastima i kolesterolom može se smanjiti rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti.
Pistacije se koriste u pripremi hladnih predjela i salata tako da budu usitnjeni i posipani preko njih neposredno prije posluživanja.
Podaci o nutritivnim svojstvima pokazuju da pistacije imaju puno masti, međutim te masti se svrstavaju u zdraviji nezasićeni oblik koji treba češće uključiti u prehranu. Oko 55% te masti je mononezasićeno i to je uglavnom oleinska masna kiselina koja se nalazi i u maslinovom ulju, dok polinezasićene masti čine oko 32%. Redovitom konzumacijom pistacija doprinosimo smanjenju "lošeg" LDL kolesterola, a povećavamo "dobri" HDL kolesterol. Još jedan podatak ide u prilog konzumiranja pistacija, one su naime jako dobar biljni izvor bjelančevina i mogu poslužiti kao zamjena za meso.
Konzumiranjem oko 30 g pistacija pomažemo održavanju tjelesne težine. Zahvaljujući udjelu bjelančevina, vlakana i masti vrlo su zasitne, a broj kalorija je jedan od najmanjih od većine poznatih orašastih plodova. Jedno od svojstava koje čine pistacije posebnima je to što se one poslužuju u ljusci, pa zbog toga što se mora očistiti, po nekim ispitivanjima, nesvjesno se pojede 35% manje kalorija nego kad bi bio očišćen. Stoga savjetujemo da odaberete proizvod u ljusci i sa što manje soli.
Stručnjaci uvijek napominju kako je važno u prehrani povećati udio vlakana, pistacije i tome idu u prilog jer su bogate vlaknima. Pistacije su dobar izvor luteina i zeaksantina, karotenoida koji smanjuju rizik od pojave makularne degeneracije koja se javlja starenjem. Studija sa Sveučilišta Penn pokazala je da umjereno konzumiranje pistacija povećava razinu luteina u krvi koji pomaže usporavanju štetnih oksidativnih procesa te na taj način štiti krvožilni sustav. Na istom sveučilištu pokazalo se da se konzumiranje pistacija doprinosi sniženju krvnog tlaka.
Studija objavljenja u Journal of Agricultural and Food Chemistry usporedila je sastav fitosterola raznih vrsta orašastih plodova i sjemenki. Pistacije su ušle u vrh po sadržaju fitosterola, neke studije pokazuju da one mogu smanjiti apsorpciju kolesterola iz hrane.
Ulje pistacija ima i kozmetičku primjenu u sredstvima koja štite kožu od isušivanja, ulja za masažu, aromaterapiju i sl.
Kupovanje i čuvanje
Pistacije se prodaju pečene slane ili sirove, očišćene i u ljusci, a pakirane mogu biti u celofanskoj vrećici, hermetično pakirane u staklenci i limenci te vakumirane u aluminijsko najlonskoj vrećici. Ima i nasjeckanih pistacija u vakumiranim limenkama i maslaca od pistacije, no to je rijetkost na našem tržištu.
Na pakiranju treba biti istaknuto porijeklo sjemenki, način obrade, da li je pečena, slana, očišćena, nasjeckana, naputak da se čuva na hladnom i suhom mjestu, količina pistacije u pakiranju, mjesec i godina do koje je važeći rok upotrebe, a ima i upozorenje da su mali cijeli oraščići opasni za konzumaciju kod male djece, jer može doći do gušenja.
Osim što se jedu sirove i pečene, posoljene kao snack uz aperitive, koriste se u pripremi slanih i slatkih jela.
Ako je moguće kupite pistacije koje su u svojim ljuskama. Nikad ne kupujte oštećena pakiranja iz kojih je izašla kontrolirana atmosfera usklađena prilikom pakiranja jer tako započinje kvarenje. Vanjska glatka tvrda ljuska obično je krem boje, a unutra je svijetlozelena ponekad i zelenožućkasta sjemenke koja na sebi ima smeđecrvenu kožicu. Blanširane pistacije termičkom obradom dijelom gube fini, blago smolasti okus.
Pistacije čuvajte do datuma označenog na deklaraciji, a kada ih otvorite termički obrađene čuvajte do dva tjedna u zatvorenoj posudi, a u ljusci kada otvorite pakiranje čuvajte i više od mjesec dana. Pistacije u hermetičkoj posudi možete u hladnjaku čuvati 3 mjeseca, a u zamrzivaču u ljusci 12 mjeseci.
Osim što štiti arterije, snižavajući vrijednosti 'zlog' kolesterola, ova grickalica, koju je najbolje jesti bez soli, pomaže i u probavnim procesima te je idealna za dijabetičare i one koji to ne žele postati. Znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu predstavili su ovog tjedna na konferenciji Experimental Biology 2009 u New Orelansu novasaznanja o dobrobitima konzumacije pistacija, prenosi Net.hr. Ova poznata grickalica u ranijim je studijama bila pohvaljena zbog blagotvornog utjecaja na krvožilni sustav, jer snižavanjem kolesterola utječe i na elastičnost arterija, te samim tim smanjuje rizik od srčanih oboljenja. Nova saznanja mogla bi pistacije uvrstiti na dnevni meni dijabetičara (dijabetes tip 2) jer sudjeluju u kontroli razine šećera u krvi ujedno pružajući osjećaj sitosti nakon obroka.
Osim što svojim blagotvornim djelovanjem pistacije smanjuju rizik pojave kardiovaskularnih bolesti i smanjuju kolesterol, također su bogate i vitaminima B1 i B6 te fosforom koji je ključan za zdrave zube i kosti. Poznato je i da čuvaju vid (60 grama pistacija značajno povećava količinu antioksidansa koji štite oči). U narodnoj medicini pistacije se koriste i kao sredstvo protiv bolova u želucu i bubrezima, ali i protiv povraćanja i kašlja. Preporučuju se bolesnicima poslije teških i iscrpljujućih operacija. Pistacije su i odličan afrodizijak, tvrde stručnjaci. U srednjoj Aziji vjeruje se da pistacije produžavaju život, pa se zato ova biljka naziva i drvom života. Inače, ulje pistacija ima i kozmetičku primjenu u sredstvima koja štite kožu od isušivanja, u preparatima za masažu, aromaterapiju.
Za brz oporavak
Ljudima koji su preležali težu gripu, upalu pluća, anginu ili neku infektivnu bolest preporučuje se sljedeće: 2-3 žlice sitno samljevenih pistacija prelijte sa 1,5 čašom vode i ostavite da odstoji četrdesetak minuta. Uzimajte po dvije žlice tri-četiri puta na dan prije jela i brže ćete se oporaviti poslije bolesti.
Pistacije su nepravedno izostavljene sa liste najzdravijih namirnica. Na toj listi najčešće viđamo orahe i bademe
Svakako, ono što treba da uradite je da pistacije uvrstite u svakodnevnu ishranu jer su dobre za mršavljene, veliki je neprijatelj lošeg holesterola i značajan pomagač u usporavanju starenja.
Pistacije obiluju antioksidansima, vitaminom E i vlaknima koji su presudni za naše zdravlje.
Zeleni plod skriven ispod tvrde, uvijek napola otvorene ljuske u sebi krije prave male tajne za naše zdravlje zbog čega bi ga trebalo uvrstiti u svakodnevnu prehranu.
Ukoliko konzumirate pistacije samo nekoliko sedmica uspješno ćete sniziti holesterol do 20 posto, za što je odgovorna velika količina antioksidansa luteina.
Antioksidansi sprečavaju prodiranje holesterola do krvnih žila, a time i pruzrokovanje upale.
Pistacije su takođe odličan izvor vlakana, u samo 100 grama nalazi se 10,3 grama dijetalnih vlakana koji su presudni u ubrzavanju metabolizma i koji sprečavaju rak crijeva.
E vitamin štiti od određenih oblika raka, a mali zeleni plod obiluje gama-tokoferolom (oblikom vitamina E) koji može smanjiti rizik od razvijanja raka pluća za čak 30 posto.
Kako savjetuju nutricionisti, 68 grama pistacija dnevno je prava preventiva zloćudnoj bolesti.
Da pistacije povećavaju seksualnu moć muškaraca pokazala je jedna studija tokom koje je dokazano kako svakodnevni unos povećava seksualnu moć muškaraca za čak 51 posto za što su odgovorne esencijalne masne kiseline.
One naime pomažu kod proizvodnje seksualnih hormona i povećavaju dotok krvi u genitalije.
Pored svega toga, sadrže velike količine antioksidansa koji su ključni za obnovu ćelija zbog čega ga mnogi nazivaju prirodnim botoksom.
Pet do deset pistacija dnevno preporučuju se u borbi protiv bora.
Pet stvari koje biste trebali znati o pistacijama
Pistacija je sve popularnija zbog pozitivnih učinaka koje ima na zdravlje, a i kuhari su je počeli koristiti na sve ambicioznije načine pa već postoji toliko recepata s pistacijama da je nemoguće to ignorirati. Evo pet stvari koje biste trebali znati o pistacijama.
1. Sjedinjene Američke Države trenutno su svjetski lider u proizvodnji pistacija, nakon što su nadmašili Iran 2010. godine. Prodaja cvjeta, izvoz se udvostručio tokom proteklih šest godina.
2. Po oraščiću sadrži svega tri do četiri kalorije! Pistacija ima manje kalorija od svih ostalih orašastih plodova. Jedno je istraživanje pokazalo da ako jedete pistacije s ljuskama, onda ćete ih pojesti manje jer vas čišćenje usporava, a prazne ljuske vizualno vam dočaravaju koliko ste ih pojeli i to vas ograničava.
3. Pistacije sadrže više kalija od svih ostalih orašastih plodova, a kalij utiče na snižavanje razine kortizola, hormona stresa.
4. Jedenje pistacije može pomoći u smanjenju holesterola i smanjenju rizika od raka. Pistacije su izvrstan izvor fitosterola, biljnog spoja koji smanjuje razinu 'lošeg' holesterola. Sadrže i antioksidanse koji su dobri za borbu protiv raka, uključujući karotenoid, beta-karoten i lutein, koji daje pistacijama prepoznatljivu zelenu boju.
5. Crvene pistacije ne postoje u prirodi! Uvoznici pistacije koriste crvenu i ponekad zelenu boju kako bi sakrili nepravilnosti zbog tradicionalnih metoda berbe.
Koliko pistacija trebate za zdraviju krvnu sliku
Objavljeno 21.11.2013 u 16:08
Komplikacije nastale kao posljedica dijabetesa vrlo su mučne, između ostalog mogu se pojaviti bubrežne bolesti, sljepoća, srčane bolesti, moždani udar ili potreba za amputacijom udova. Prevencija i kontrola bolesti vrlo su bitne.
Najbolje mjere prevencije:
1. Održavanje zdrave tjelesne težine i redovito kretanje.
2. Ne smijete pušiti.
3. Klonite se prejedanja, transmasnoća, crvenog mesa i prerađenih mesnih proizvoda, te jedite što više povrća, orašastih plodova, ribe i malo dobrih masnoća.
4. Naučite se bolje nositi sa stresom.
Pistacije
Znali ste da pistacije (sirove su bolje) pomažu u smanjivanju količine tjelesne masnoće i razine holesterola? Baš zbog toga mogu spriječiti pojavu šećerne bolesti i bolesti srca.
Iz Zaklade za dijabetes Indije poručuju da osobe koje redovito jedu pistacije, smanjuju količinu tjelesne masnoće i razinu holesterola. Osim toga, konzumacijom pistacija povećava se razina adiponektina, sastojka koji pojačava osjetljivost na inzulin te smanjuje izglede za razvijanje ove bolesti.
Međutim, pistacije su bogate mononezasićenim mastima i proteinima, stoga ne biste smjeli pojesti više od 18 grama (30 komada) na dan, odnosno ne trebate ih jesti više od četiri puta nedeljno.
Tjelovježba
Švedski naučnici su ustanovili da su dijabetičari koji redovno vježbaju uspjeli značajno smanjiti rizik od srčanog ili moždanog udara.
Oboljeli od dijabetesa koji prije nisu vježbali, ali su postupno uvodili tjelovježbu u svakodnevnu rutinu, nakon pet godina su smanjili rizik od umiranja za gotovo dvije trećine. Kod onih koji su na koncu vježbali najmanje tri puta nedeljno – rizik od smrti zbog krvožilnih problema smanjio se za čak 67 posto!
Osam razloga da jedete pistacije
Orašasti plodovi poput badema, oraha, indijskih oraščića, zdrave su grickalice za kojima uvijek trebate posegnuti umjesto za čipsom, štapićem ili smokijem. Oni su prepuni nezasićenih masti, omega 3-masnih kiselina, vlaknima, vitaminom E, biljnim sterolima...
U skupinu takvih zdravih grickalica ulaze i pistacije, a slijedi lista zdravstvenih pogodnosti zbog koje ćete ih odmah poželjeti jesti!
1. Zdravlje srca
Pistacije dokazano smanjuju LDL ili loš holesterol i povećavaju HDL ili dobar holesterol, nakon vrlo kratkog razdoblja konzumiranja. Bogate su antioksidansima, poput vitamina A i vitamina E. Također se bore protiv upale, štite krvne žile i smanjuju rizik od srčanih bolesti. Čak i vrlo malo uzimanje ovih orašastih plodova povećava razine luteina.
2. Sprečava razvoj dijabetesa
Konzumiranje pistacije može spriječiti razvoj dijabetesa tipa 2. To je zato što je 60 posto preporučene dnevne vrijednosti minerala fosfora sadržano u jednoj šalici pistacija. Ne samo da fosfor razbija proteine u aminokiseline, također pomaže u toleranciji glukoze.
3. Zdrava krv
Pistacije su bogat izvor vitamina B6, koji je neophodan za proizvodnju hemoglobina, proteina odgovornog za dovođenje kisika do stanica.
4. Zdrav živčani sistem
Vitamin B6, kojim pistacije obiluju, ima uticaj i na živčani sistem. Vitamin B6 ima ključnu ulogu u stvaranju mijelina, izolacijske ovojnice oko živčanih vlakana koje omogućavaju optimalno slanje poruka između živaca. Također pridonosi sintezi serotonina, adrenalina i melatonina te aminokiselina koje smiruju prijenos živčanih impulsa kroz živčani sistem. Drugim riječima, želite li živačni sistem u tip-top formi, jedite pistacije.
5. Zdrave oči
Pistacija sadrži dvije karotenoide kojih nema u većini ostalih orašastih plodova, lutein i zeaksantin. Oni djeluju kao zaštitni antioksidansi braneći tkivo od slobodnih radikala. Povezani su sa smanjenim rizikom od razvoja senilne makularne degeneracije, koja je vodeći uzrok oštećenjima vida i stečene sljepoće.
6. Jača imunološki sistem
Vitamin B6 važan je i za imunološki sistem. Vitamin B6 pomaže i u održavanju zdravlja limfoidnih žlijezda, kao što su timus, slezena i limfni čvorovi, osiguravajući proizvodnju bijelih krvnih stanica koje štite organizam od infekcija.
7. Sjajna koža
Pistacije su sjajan izvor vitamina E, moćnog antioksidansa topivog u masnoći, neophodnog za održavanje integriteta stanične membrane i često preporučivanog za zdravu i lijepu kožu. Vitamin E čini sjajan posao štiteći kožu od UV zračenja, pružajući odbranu od starenja i raka kože.
8. Dodatni proteini
U usporedbi s ostalim orašastim plodovima, pistacije sadrže veću količinu preoteina. Sadržaj masnoća u pistacijama su također najniži u odnosu na ostale orašaste plodove.
