BISMILLAH -HURMA-ALLAHOVE BLAGODATI

HURMA - Najzdravije voće na zemlji!!! 




  
　
Palmina stabla hurmi uzgajaju se zbog njihovih jestivih plodova. Hurme su voće koje se mnogo koristi u različitim dijelovima svijeta i važan su dio ishrane u arapskim zemljama. Proizvode se u trideset pet različitih zemalja na oko 2,9 miliona hektara.Glavne zemlje koje uzgajaju i prodaju hurme su Egipat, Saudijska Arabija, Irak, Iran, Pakistan, U.A.E., Alžir, Libija, Tunis, SAD, i male količine u Španiji, Meksiku, Jemenu i Palestini.

Palmino stablo hurme počinje davati plodove već u dobi od ped godina, a period davanja ploda traje do šezdesete godine starosti. Prinos hurmi ovisi o mnogim faktorima. Neki plodovi sazrijevaju u ranoj sezoni, dok drugi ne sazriju do kraja sezone (august/septembar). Postoje različite vrste među hurmama, prema nekim podacima oko 550 vrsta. Tako, prema jednom istraživanju, zabilježeno je da 367 vsta hurmi ima u Iraku, 26 u Egiptu, 22 vrste u Sudanu, 244 u Maroku, 400 u Iranu, 250 u Tunisu i 196 u Americi. Najbolje vrste hurmi su veoma rijetke. Jedna od boljih vrsta hurmi je medinska 'adžva koju Allahov Poslanik, 'alejhissselam, spominje u hadisima zbog njene vrijednosti. 

Četri faze sazrijevanja

Hurme sazrvijevaju u četri različite faze koje su poznate po arapskim terminima: kimri (nezrela), khalal (pune veličine, zrela i hrskava), rutab (zrela i mekana) i temra (zrela, sušena na sucnu). U kimri fazi je nagli porast u veličini hurme i sa niskim je nivoom šećera. To je period najveće aktivnosti kiseline i vlage (do 85%). Na kraju ove faze hurma počinje dobivati žutu ili crvenu boji, u zavisnosti od vrste hurme, kada se navedene karakteristike hurme mijenjaju. Kada hurma pređe u khalal fazu, plod je već botanički zreo i sjeme može klijati. U ovoj fazi težina ploda polahko opada, vlaga se smanjuje i količina šećera se povećava. Kada voće počinje da dobiva smeđu boju, tada hurma prelazi u treću fazu: rutab, kada se težina hurme smanjuje zbog smanjenja nivoa vlage i djelimične inverzije saharoze u invertni šećer, kora od ploda tamni, a plod se smekšava. Tada se vlaga spušta na oko 35% i hurme se u ovoj fazi prodaju kao svježe voće. Samo ukoliko su hurme ostavljene i dalje na palmi preći će u temr fazu. 

Hemijski sastav hurme

Uz obilje vitamina i minerala, hurma ima za 25% više kalija nego banana, dok je količina masti, natrija i kolesterola na niskom nivou. Hurme se razlikuju od ostalog voća u tome što imaju botaničku zrelost u tri različite faze, kada je hemijski sastav hurme različit. Poznavanje hemijskog sastava hurme je od iznimne važnosti. 

Hurma ide iz jedne krajnosti vlage (85% u kimri fazi) u drugu (5-10% u suhim pustinjskim hurmama). Između toga postoji nekoliko nivoa vlažnosti. Sadržaj vlage može biti umjetno manipulisan sušenjem (bilo na suncu ili dehidracijom) da se ona ukloni, ili (vakumskom) hidratacijom ili parenjem, da se vlaga poveća. 

Šećeri predstavljaju najzastupljeniju komponenetu u hurmama. Svi šećeri u hurmama sadrže mješavinu saharoze, glukoze i fruktoze (od kojih su zadnja dva derivati od saharoze nakon inverzije). Relativna količina saharoze, fruktoze i glukoze je određena uglavnom prema vrsti hurme, ali se može reći da većina hurmi pripada vrsti invertnih šećera, tj. da se nalaze u fazi kada je skoro sva saharoza pretvorena u glukozu i fruktozu.

Proteini i masti se pojavljuju u malim količinama u hurmi. Masti su uglavnom skoncentrisane u kori hurminog ploda, a više imaju ulogu u zaštiti voća od vanjskih uticaja nego što je to radi njihove hranjive vrijednosti. Proteini se javljaju u hurmama u rasponu 1 - 3%. Hurme sadrže elementarni hlor koji se koristi u zaštiti zuba od propadanja. Selenijum, drugi elemenat za koji se vjeruje da pomaže u prevenciji od kancera i da je važan za imune funkcije organizma, takođe se nalazi u hurmama. Proteini u hurmama sadrže 23 vrste amino kiselina, od kojih se neke ne nalaze ni u najpopularnijem voću, kao što su narandže, jabuke i banane. 

Hranjiva vlakna su prisutna u hurmi u prosjeku 6,4-11,5%. Ova vlakna su bitna, jer sprečavaju apsorpciju LDL holestarola. Osim toga, vlakna djeluju kao glavni laksativi. Na ovaj način se štiti membrana debelog crijeva, što sprečava hemikalije koje uzrokuju kancer da se vežu za debelo crijevo.
Zrela hurma sadrži vitamine A, C, B1, B2 i niacin u umjerenim količinama. Hurma je, također, dobar izvor natrija, magnezija, kalcija i željeza. Dovoljna količina hlora, bakra, sumpora i fosfora je takođe prisutna u hurmi. Osim toga, hurma sadrži i boron, kalcijum, kolbat, željezo, magnezijum, mangan, potasijum, sodijum i cink. Kalcijum je važan mineral koji je esencijalan za sastav zuba i kostiju, i neophodan je tijelu za stezanje mišića, zgrušavanje krvi, i provođenje nervnih impulsa.

Zdravstvene koristi hurme

Voće ima jako koristan efekat na ljudski metabolizam. Kada bolesna osoba konzumira voće, obezbjeđuje organizam šećerima i mineralima. Voće je bogato kalcijumom i željezom, a u ovim sastojcima hurma se posebno ističe. Ovi minerali su esencijalni za jake kosti i dobru krv. Vlaknaste materije u voću pružaju lakši prolazak hrane u digestivnom traktu i jednostavan rad crijeva. Šećeri i organske kiseline, koje se nalaze u voću, povećavaju njihov laksativni efekat, te na taj način sprečavaju zatvor. 

Potencijalne zdravstvene koristi voća i povrća pripisuju se polifenolima iz njihovog sadržaja, tačnije flavonoidima o kojima se mnogo pisalo u zadnjih desetak godina zbog njihovog biološkog efekta. Nedavna istraživanja su pokazala da hurma može biti dobar izvor ovih aktivnih komponeneti. Također je otkriveno da hurma ima potencijalnu sposobnost da uguši slobodne radikale koristeći različite metode, čak i unutar studija koje su našle mali sadržaj ukupnih fenola.

Fenolski spojevi sadrže antioksidativne sposobnosti. Nedavno istraživanje je otkrilo takve aktivnosti na hurmama iz Alžira, Omana i SAD-a. Antioksidanti, koji mogu suzbiti reaktivne složene radikale, mogu spriječiti okisdaciju drugih molekula i na taj način imati efekat u promociji zdravlja u prevenciji degenerativnih bolsti. Interes za antiokisadantima se povećao iz razloga što imaju visok kapacitet u istjerivanju slobodnih radikala koji su povezani sa različitim bolestima.

Problemi sa tankim i debelim crijevom mogu uzrokovati različite bolesti što se uveliko odražava na opće zdravlje. Održavanje zdravlja crijeva je veoma bitno, a način postizanja ide upravo preko prehrane, tj. unošenja u probavni trakt onoga što vraća crijevnu floru u normalno stanje. Hurma to upravo čini sa svojim nikotinskim sastavom poboljšavajući zdravlje crijeva, sprečavajući razvoj negativnih i pospješujući razvoj pozitivnih bakterija potrebnih za bolji rad crijeva. Hurme, također, pomažu kod dijareje zbog potasijuma kojeg sadrže u sebi. Potasijum je isto tako potreban organizmu radi održavanja zdravlja i balansa centralnog nervnog sistema, a potreban je i za kontrakciju mišića, što uključuje i lupanje srca. 

Velika količina šećera, odnosno glukoze, fruktoze i saharoze, u hurmi daje insnatnu energiju. Tijelo koristi karbohidrate da pravi glukozu, što tijelo koristi da prevede u energiju, a zatim tu energiju koristi za efikasnije kretanje i rad. Glukoza se može odmah koristiti ili skladištiti u mišićima i jetri za kasniju upotrebu. Hurme imaju značajnu količinu željeza što je čini dobrim lijekom u slučaju anemije. 

Hurma sadrži tiamin, riboflavin, niacin, vitamin B6 i pantotensku kiselinu, a svi ovi vitamini su u grupi koja se zove B-kompleks, i oni imaju mnoge zdravstvene funkcije. Odgovorni su za održavanje ispravnog nivoa glukoze, obezbjeđujući energiju i proizvodeći krvne ćelije, između ostalog. Hurma je dobar izvor kalcijuma koji je esencijalan za kosti.

Hurma u Kur'anu i hadisu

Hurme i stabla hurme spomenuti su u Kur'anu na oko dvadeset mijesta. Broj spominjanja ovog voća u Kur'anu ističe njegov značaj. Poznat je kur'anski ajet u kojem se spominje slučaj Merjeme kada su je porođajne muke odvele do palminog stabla, pa je Allah savjetuje preko meleka da zatrese stablo i nahrani se hurmama. 

Poslije nju porođajne muke odvedoše do pamina stala, te zakuka:“Kamo sreće da sam prije ovog umrla i da sam u zaborav potpuno utonula“ Tada je neko ispod nje dozva: „Ne budi tužna, jer Gospodar tvoj dao je da ispod tebe poteče voda. I zatresi stablo palmino, pa će po tebi pasti svježih datula. – Tako jedi i pij, i budi vesela...“ (Merjem, 23.-26.)

Mnogobrojni su hadisi koji govore o hurmama. Ovdje ćemo spomenuti jedan hadis u kojem Allahov Poslanik, 'alejhisselam, spominje medinsku hurmu 'adžvu: „Ko god uzme sedam hurmi za svoj doručak neće patiti od otrova, a niti od opčinjenosti taj dan.“ (Muttefekun 'alejhi)

Značaj hurme za postača

Allahov Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, imao je običaj iftariti svježim hurmama, ili suhim ukoliko ne bi našao svježe, prije nego što bi klanjao akšam-namaz. Postoje medicinske koristi u ovome. Tokom posta, želudac se isprazni, tako da jetra ne može naći dovoljnu energiju da prenese u druge organe. Slatka hrana najbrže stiže do jetre i šećeri se u njoj najlakše pretvaraju u energiju. Kada postač iftari hurmom, ona iz želuca stiže do jetre, a jetra onda šalje potrebnu energiju do ostalih organa i na taj način tijelo je spremno da prihvati i preradi hranu koja se nakon toga za iftar konzumira. Ukoliko se post prekida odmah jedenjem cijelog oborka, čini se šteta tijelu koje je već zbog posta bilo u stanju slabosti. Međutim, prekidanje posta prvo hurmom pomaže u procesu varenja hrane i daje energiju koja pomaže varenju iftarskog obroka. 

 　

U arapskim zemljama datule predstavljaju popularnu i ekonomicnu namirnicu, lako se cuvaju i suse, i svi ih konzumiraju tokom cijele godine.


Hemijski sastav datulaProcenat secera u datulama iznosi oko 70%, proteina 20% i masti oko 3%. Datule su bogate mineralima: kalcijem, kalijem, zeljezom a sadrze i poprilicnu kolicinu vitamina B i C.


Hranjiva vrijednost datulaCovjek moze zivjeti samo od datula dugo vremena, jer su bogate secerima, lako su probavljive i organizam ih lako apsorbuje. Medjutim, siromasne su mastima i proteinima, i ako se ishrana ogranici samo na njih to moze uzrokovati mrsavost. A ako ih osoba konzumira uz casu mlijeka, onda oni zajedno cine potpunu ishranu iz svih aspekata, jer mlijeko sadrzi dovoljne kolicine masti i proteina ( 7 datula pojesti uz casu mlijeka).


Hrana za porodiljeDatule su bogate kalcijem i zeljezom i zato se preporucuje konzumacija u toku poroda i u postporodjajnom periodu. Kolicina kalcija i zeljeza dovoljna je i neophodna za stvaranje majcinog mlijeka, i da majci nadoknadi ono sto izgubi u toku trudnoce ili dojenja. Zeljezo i kalcij neophodni su za razvoj dojenceta, jer se smatraju vaznim elementima koji ulaze u formiranje krvi i kostane srzi (mozdine).


Najbolja hranaPreporucljivo je ujutro nataste pojesti 7 datula. Spavanje isprazni zeludac (kao i post) i jetra ne nalazi nista sto bi iz njega crpila i poslala organima, a posto slatko najbrze stize do jetre, i sto joj je najdraza hrana, posebno datule, ona ih intenzivno prihvata, brzo ih sagorijeva i dobivenu energiju salje mozgu i drugim organima. Medicina je dokazala da su secer i voda prvo sto je potrebno organizmu nakon spavanja (posta).


Ljekovita svojstva datula1) U starim medicinskim izvorima navodi se da konzumiranje datula nataste ubija gliste

2) Stari Egipcani koristili su datule za lijecenje bolesti mokracnog mjehura, zeluca i crijeva

3) Datule su korisne za jacanje crijevnih misica, i pomazu u slucaju zatvora (konstipacije), jer sadrza vlakna koja podsticu pokretljivost crijeva

4) Jacaju maternicu, posebno u toku poroda. Najnovija istrazivanja potvrdjuju da datule podsticu kontrakcije maternice

5) Datule imaju umirujuce djelovanje, tako sto sto djeluju na stitnu zlijezdu. Zato doktori svajetuju da se ujutro daju datule nervoznoj djeci i starijim osobama, za bolje raspolozenje

6) Razmeksane datule u vodi imaju diureticko i laksativno djelovanje

7) Datule sadrze kalcij i kalij i najbolje su za neutralisanje zelucane kiseline, jer nakon probave iza njih ostaje pepeo koji neutralise kiselinu nastalu nakon konzumiranja hrane bogate proteinima, kako sto su riba i jaja.


Hranjiva vrijednost koja se nalazi u 100g suhih datula:Voda---20g

Masti---0,6g

Vlakna---2,4g

Vitamin B1---0,8mg

Nikotinska kiselina---2,2mg

Fosfor---72mg

Proteini---2,2g

Ugljikohidrati---75g

Vitamin A---60iu

Vitamin B2---0,05mg

Kalcij---65mg

Zeljezo---2,1mg

U 100g suhih datula nalazi se oko 284 kalorije.

　

  U Kur’anu, Uzvišeni Allah dželle we ala, spominje hurme na nekoliko mjesta, dok naš Miljenik, Muhammed sallalahu alejhi we sellem je i sam uveliko koristio hurme u raznim oblicima.

Svojim primjerom i savjetima nama preporučuje i ukazuje na vrijednost hurme kao hrane, lijeka, a i zaštite od mnogih neželjenih posljedica. Osobama koje žele održati svoje dobro zdravstveno stanje, a i onima koji to stanje žele popraviti preporučeno je dnevno unošenje sedam hurmi, neovisno koje vrste.

　


HURME U KUR’ANUU devetnaestoj suri u Kur’anu, Suri Merjem, koja je objavljenja u Meki a sadrži 68 ajeta, Merjemi, radijallahu anha, se preporučuju Hurme u njenim teškim porođajnim bolovima. U suri Merjem se kaže:

"I porođajni bolovi prisiliše je da dođe do stabla jedne palme. ‘Kamo sreće da sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala!’, povika ona. (sura Merjem 23 ajet).

I on je, niže nje, zovnu: "Ne žlosti se, Gospodar tvoj dao je da niže tebe potok poteče. (sura Merjem 24 ajet)

Zatresi palmino stablo, posut će se po tebi datule svježe. (sura Merjem 25 ajet).

Pa jedi i pij i budi vesela! A ako vidiš čovjeka kakva, ti reci: "Ja sam se zavjetovala Svemilosnom da ću šutjeti, i danas ni s kim neću govoriti." (sura Merjem 26 ajet).

Amr ibn Mejmun kaže da porodiljama nije ništa bolje od hurmi- svježih datula (tj.rutab) i to potkrepljuje citiranjem gore navedenih ajeta. Inače hurme stimulišu maternicu trudnice regulisanjem i pospješivanjem kontrakcija što olakšava porod. Hurma sadrži supstancu koja steže matericu. Ona pomaže da se mišići materice jače stegnu te brže istisnu plod. Ovako stegnuti mišici ublažavaju krvarenje. Hurme sadrže određene vrste šećera poput fruktoze i glukoze te minerale i proteine koji su, ukoliko ih žena na porođaju uzme, za nju najbolja hrana i daju joj veliku količnu energije.

Hurme imaju širok spektar zdravstvenih i nutritivnih vrijednosti, zbog kojeg se smatraju najzdravijim voćem na zemlji. One su prekrasan izvor prirodnih vlakana koji su organizmu neophodni za dobar rad crijeva. Prirodni šećer koji se nalazi u hurmama je savršena alternativa običnom šećeru. Lako se probavljaju i smanjuju osjećaj gladi.

Po svom sastavu hurme su prava prirodna multivitaminska tabela, koju mogu koristiti djeca i odrasli. Od anemije, preko visokog krvnog pritiska, holesterola, pa sve do raka.....gotovo da nema bolesti koja se ne može liječiti s hurmama.

Odličan izvor željeza

Anemični pacijenti trebali bi jesti što više hurmi, jer su one odličan izvor željeza. 100 gr hurmi sadrži oko 0,90 željeza, što je oko 11% preporučene dnevne vrijednosti. Željezo, kao dio hemoglobina unutar crvenih krvnih stanica, određuje nosivost kisika u krvi. Najviše potrebe za željezom imaju djeca u pubertetu i trudnice.


«Vitamini za oči»

S obzirom da sadrže lutein i zeaksantin hurme se nazivaju «vitaminima za oči». Lutein i zeaksantin su posebno važni za mrežicu i makulu oka, jer potpomažu ćelije epitela za dobar vid i mogu sprečiti oštećenje makule, koje se javlja u starosti. Zato ako želite sačuvati dobar vid trebate jesti što više hurmi.


Zaustavlja proljev

Hurme sadrže kalij, koji je koristan kod zaustavljanja proljeva. Osim toga hurme pomažu da se crijevna flora što brže obnovi. Redovnim uzimanjem hurmi olakšat ćete crijevima da stvore «prijateljske» bakterije.

Lijek za tvrdu stolicu
Isto kao što zaustavljaju probljev, hurme mogu pomoći da se hrana brže i lakše probavi iz organizma. Potrebno je uzeti nekoliko hurmi i navečer ih pokiseliti u čistu vodu. Tokom noći hurme će pustiti svoj sok, koji je izvrstan laksativ, što će stimulisati lijena crijeva. U SAD-u hurme se fabrički pakuju u male boce kao lijekovi i to se propisuju kao lijek za zatvor. 100 grama hurmi ( 10-21 hurmi) sadrzi 8,5 gr vlakana. WHO preporučuju unošenje velikih količina vlaknastih tvari, ne samo da bi se zaštitili od tvrde stolice već i zbog mnogih drugih koristi.


Olakšava porodjaj

Eksperiment koji su proveli na Univerzitetu za nauku i tehnologiju u Jordanu pokazali su da konzumiranje hurmi 4 sedmice prije porodjaja, može majkama olakšati porodjajne bolove i umanjiti krvarenje. Žene koje su prije porodjaja jele hurme, porodile su se lakše i brže, za razliku od onih žena koje nisu uzimale ovo voće. Osim toga, hurme su ženama pomogle da prebrode postoporodjajnu depresiju, te da proizvedu dovoljno mlijeka za bebu.

　


Reguliše tjelesnu težinu


Zbog visokog udjela hranjivih tvari, hurme kod čovjeka izazivaju osjećaj sitosti i olakšavaju gubitak težine. Ako na prazan stomak uzmete hurmu, ona će regulisati rad crijeva i organizmu dati potrebni šećer. Hurme nemaju holesterola, ali imaju dosta šećera, pa biste se od pretjeranog uzimanja hurmi mogli udebljati. Allah Uzviseni ne voli one koji pretjeruju pa je zabranio svaku pretjeranost.Sedam hurmi je preporucio Allahov poslanik Muhammed sallallahu alejhi we sellem,rekao je da je sedam hurmi ujutro zastita od dzina. Kilogram hurmi sadrži blizu 3.000 kalorija što predstavlja minimum dnevnih potreba čovjeka koji je aktivan cijeli dan.


Snižava holesterol

Hurme imaju sposobnost da smanje nivo LDL neželjenog holesterola u tijelu. Zato je ovo izvrsna hrana za ljude s visokim holesterolom, koji uzrokuje masne naslage u arterijama koje dovode do stvaranja krvnih ugrušaka i drugih srčanih bolesti.


Jačanje srca

Osobe za slabim srcem mogu koristiti ovo nevjerovatno voće. Tokom noći potopiti hurme sa sjemenkama u vodu. Ujutro ukloniti sjemenke iz hurmi, samljeti ih u blenderu zajedno s vodom u kojoj su tokom noći stajale. Ovaj lijek uzimati nekoliko puta dnevno kako bi se ojačalo srce.

　

Smanjuju krvni pritisak

Hurme su veoma pogodna hrana za ljude koji pate od visokog krvnog pritiska. One sadrže vrlo malo sodijuma, a bogate su potazijumom. Standardna porcija od pet ili šest hurmi daje oko 80 miligrama magnezija, esencijalni mineral koji doprinosi širenju krvnih žila. Istraživanja pokazuju da 370 miligrama magnezija dnevno može smanjiti krvni pritisak.


Štiti od moždanog udara

Jedna od ključnih prednosti hurmi je njihova sposobnost da reguliraju zdrav živčani sistem, zahvaljujući bogatom sadržaju kalija. Istraživanje su pokazala da veći unos kalija (oko 400 mg) može smanjiti rizik od moždanog udara za 40 posto.

Hrana za mozak

Hurme sadrže fosfor, a on igra važnu ulogu kao hrana za mozak. Iz tog razloga se hurme preporučuju u ishrani osoba koje se bave intelektualnim radom.

Energetski stimulans

Hurme su veliko energetsko pojačalo, jer sadrže prirodne šećere kao što su glukoza, saharoza i fruktoza. Maksimalan energetski učinak iz hurmi izvući ćete ako ih pomiješate s mlijekom. Ovaj hranjivi obrok ima vrlo malo kalorija, a dosta energetske vrijednosti.


Povećava seksualnu izdržljivost

Pregršt hurmi potopiti u kozije mlijeko i ostaviti da stoji tokom noći. Ujutro hurme izmiksati s mlijekom, dodati med i kardamu (vrsta začina) i piti. Ovaj sirup mogu piti osobe oba spola, jer on jača tijelo i povećava nivo energije.


Hrana za bebe

Šećer iz hurmi je vrsta šećera koja se najlakše otapa i probavlja, pa je on prikladan za novorođenčad, s tim da hurme treba da budu isitnjene ili namočene u vodi prije davanja djetetu kako bi ih ono lakše pojelo. Savremeni institut za hranu savjetuje da se djeci koja pate od prirodne nervoze ili hiperaktivnosti daju hurme.


Idealna hrana za postače
Zanimljivo je da čak i doktori savjetuju pacijentima koje se liječe postom da post prekidaju prirodnim šećerom iz voća i vodom. Pošto znamo da hurme sadrže veliki procenat šećera koji se lahko apsorbuje, onda nam je jasno da su hurme i voda najbolja hrana za postače.


Jača zubnu caklinu
Hurme sadrže fluor, koji je bitan mineral u borbi protiv karijesa, jer sprječava daljnje kvarenje zuba. Hurma se može dati maloj bebi kojoj rastu zubi da je siše. To će kod beba umanjiti bol u desnama.

Vjeruje se da hurme imaju učinkovito dejstvo u liječenju raka, za što je zaslužan element selen kojeg ima u hurmama. Hurme su dobre za liječenje jetre i čišćenje organizma od otrovnih tvari. Uzimanje soka od hurmi pomaže u liječenju grlobolje, različitih vrsta groznice i prehlade. Hurme su odličan lijek i protiv alkoholne omamljenosti. Sačuvajte vaše zdravlje uz pomoć hurmi!

BISMILLAH-LJEKOVITOST CRNOG CAJA

                             

Ukratko o crnom čaju

Crni čaj smatra se pravim čajem isto kao i zeleni jer potječe od iste biljke koja se zove Camellia sinensis. To ga čini izrazito poznatim i najviše se konzumira (čini 20% svi prodanih čajeva u Europi, a iako je zeleni čaj poznat po svojoj izrazitoj ljekovitosti crni čaj se prodaje 70% više od zelenog). Glavna razlika između svih svojstva (ljekovitosti, okusa, izgleda, boje napitka…) zelenog i crnog čaja jest postupak dobivanja crnog čaja. Kod zelenih čajeva najvažnije je spriječiti fermentaciju dok je kod crnog najvažnije postići fermentaciju. Dakle na zapadu sve fermentirane čajeve nazivamo crni čajevi, a u Kini crne čajeve nazivaju zbog okusa koji je izrazito gorak.

Ljekovita svojstva – crnog čaja

Iako svi smatraju da je zeleni čaj najljekovitiji i ima najviše dobrih učinka po zdravlje, crni čaj isto tako ima jako puno dokazanih ljekovitih svojstava.

• istraživanja su dokazala da crni čaj smanjuje i znatno usporava razvoj raka. Ta svojstva ovaj napitak može zahvaliti bogatstvu antioksidansa,
• dokazano dasmanjuje rizik raka želuca, pluća, jajnika, dojke,
• pomaže kod bolestiželuca,
• koristi se kod dijabetesa tipa 2,
• izrazito dobar kod povraćanja,
• poboljšava protok urina,
• dokazano je da ispijanje crnog čaja smanjuje rizik od moždanog udara. Znanstvenici su proveli istraživanja na više od 500 ljudi i dokazali da flavonoidi u crnom čaju smanjuju proizvodnju štetnog kolesterola, a s time izrazito smanjuju opasnost od moždanog i srčanog udara,
• pomaže kod proljeva,
• poboljšava djelovanje krvnih žila,
• koristi se kod glavobolje,
• poboljšava mentalne sposobnosti, pamčenje, učenje,
• pomaže kod bubrežnih kamenaca,
• održava budnost,
• pomaže kod mršavljenja kad se koristi s drugim proizvodima,
• smanjuje simptome Parkisonove bolesti,
• mnogi koriste crničaj koko bi se odviknuli od kave. Naime crni čaj sadrži najviše kofeina od svih čajeva (od 2 – 4%),
• crni čaj zbog bogatstva antioksidansa, usporava starenje kože tako što pomaže kod sprečavanja smrti stanica kože,
• pomaže kod borbi protiv slobodnih radikala,
• posebnodobar kod uklanjanja stresa. Naime otkrivenoje da crni čaj smanjuje hormone koji uzrokuju stres.

Ovdje su najvažnija dokazana korisna svojstva crnog čaja, a crni čaj posjeduje i druga izrazito korisna svojstva.

Priprema – crnog čaja

1. kuhajte vodu do vrenja,
2. stavite 1 vrećicu u jednu šalicu. Ako se čaj ne nalazi u vrećicama onda stavite 2g ili 1 žlica po šalici,
3. ulijte vodu u šalicu,
4. ostavite šalicu oko 5 minuta (možete ostaviti 3 – 7 min ovisno o ukusu),
5. prelijte čaj koristeči filter (što duđe listić čaja ostaju u vodi gorčina čaja je jača),
6. nakon toga možete početi uživati u ispijanju ovog ukusnog, nadasve zdravog i vrlo svjetski poznatog napitka.

Ne morate piti samo vodu u toku dana da biste bili zdravi. Vodu možete da zamjenite i sa crnim čajem koji jednako zdravo djeluje na organizam kao i voda.

Crni čaj rehidrira organizam i sprječava pojavljivanje nekih vrsta teških bolesti. Crni čaj sadrži flavonid, a on je prisutan u listovima čaja. Dovoljno je da dnevno unesete u svoj organizam dvije do tri šoljice crnog čaja da biste smanjili rizik o bolesti, kao što su infarkt, rak,a dobar je i za obnavljanje zubne cakline, za sprječavanje pojavljivanja karijesa.
Crni čaj sadrži antioksidanse, pa samim tim ima i dvostruki učinak na naš organizam. Crni čaj se jedino ne preporučuje osobama koje pate od anemije, jer sprječava apsorpciju željeza u krvi. Ukoliko ste negdje čuli da crni čaj sadrži mnogo kofeina, više ne morate da brinete. Naučnici potvrđuju da crni čaj neće poremetiti našu hidro ravnotežu.
Crni čaj je također dobra zamjena za kafu. Preporučuje se piti kuhane čajeve, a ne one koji se mogu kupiti u flašicama, jer su oni puni šećera. Crni čaj se proizvodi fermentacijom lišća i ima najveću razinu kofeina i koristi se za temelj drugim čajevima. Crni čaj pomaže plućima pušača, ali i nepušača koji su izloženi dimu cigareta. Crni čaj pored svega navedenog smanjuje i rizik od moždanog udara.
Zato vam preporučujemo da pored dovoljne količine vode koju pijete dnevno unesete u svoj organizam i nekoliko šoljica čaja.
 

BISMILLAH-ALLAHOVE BLAGODATI U KAISIJI (MARELICI)

Svijet bez raka: vitamin b17

Rak je posljedica kroničnog poremećaja metabolizma koji nastaje ako u prehrani nedostaje jedan vitalni sastojak.

Polazeći od ove pretpostavke američki biokemičar Ernst. T. Krebs sredinom prošlog stoljeća izdvojio je kemijsku supstancu za koju se ispostavilo da može razoriti stanica raka.

Riječ je o vitaminu B17 (koji se također naziva amygdalin ili laetril).

Iako je Krebs kroz svoja istraživanja uspio dokazati učinkovitost laetrila, cijeli koncept liječenja raka uz pomoć nekakvog 'vitaminskog pripravka' izvrgnut je ruglu i proglašen pukom besmislicom.

Po uobičajenom obrascu, FDA je ubrzo pokrenula masovnu kampanju protiv tog jeftinog i lako dostupnog lijeka, temeljenu na tvrdnji da je vitamin B17 izuzetno opasan, jer sadrži cijanid.

Pritom su, nekako, zaboravili spomenuti da hrana koju svakodnevno konzumiramo, također sadrži brojne prirodne otrove, pa smo još uvijek živi i zdravi, zahvaljujući pukoj činjenici što su količine toksina koje unosimo u organizam, neškodljive za zdravlje.

Zabranama i zastrašivanju vezanim uz uporabu vitamina B17 i nije se za čuditi, uzme li se u obzir koliko ljudi dobro živi na temelju prihoda od proizvodnje i prodaje farmaceutskih lijekova za rak.

Srećom, među liječnicima je bilo dovoljno entuzijasta  koji su tijekom proteklih godina u praksi uspjeli potvrditi Krebsov koncept i tako izliječiti mnoge oboljele.

Između ostalog, zanimljivo je spomenuti da je na temelju više istraživanja ustanovljeno kako Eskimi, pripadnici plemena Hunza, kao i pripadnici ostalih izoliranih zajednica diljem svijeta, koji jedu hranu bogatu vitaminom B17, nikada ne obolijevaju od raka.

Što je vitamin B17

Vitamin B17 (laetril, amygdalin) je prirodni sastojak, koji se nalazi u mnogim namirnicama.

Amygdalin je prvi put otkriven 1830. u gorkom bademu. Ernst. T. Krebs, Jr. (1912 – 1996) je bio kemičar koji je prvi promovirao amygdalin kao lijek protiv raka početkom 1950 godine.

Vitamin B17 u većim količinama možete pronaći u...

• divljim kupinama
• trešnjama
• ribizlu
• košticama jabuke, kruške i šljive
• košticama marelice, breskve i nektarine
• bobu, mung dalu
• gorkim bademima
• indijskom oraščiću
• australskom orahu (macadamia)

U nešto manjim količinama ima ga u...

• ogrozdu
• grožđicama
• dudu
• dunji
• jagodi
• malini
• sjemenkama lana
• prosu,  ječmu, heljdi
• leći, crvenom grahu, mahunama

Ipak, najveća koncentracija vitamina B17 je u koštici marelice.

Kako vitamin B17 djeluje na stanice raka

Laetril se sastoji od 1 molekule benzaldehida, 1 molekule hidrocijanida i 2 molekule glukoze.

Benzaldehid i cijanid su otrovni elementi, ali u spoju vitamina B17 s molekulama glukoze su inertni i nemaju toksično djelovanje.

Da bi se cijanid i benzaldehid mogli osloboditi iz vitamina B17, potrebno je da dođu kontakt sa specifičnim enzimom beta-glukozidazom (betaglucosidase). Ovaj enzim je prisutan svugdje u ljudskom tijelu, ali najviše ga ima u stanicama raka (do 3000 puta više).

Princip djelovanja je jednostavan: stanice raka za svoj rast trebaju ogromne količine energije, odnosno glukoze.

Kad unosite vitamin B17, stanice raka apsorbiraju molekule glukoze iz vitamina B17, a s enzimom beta-glukozidazom 'otključavaju' benzaldehid i cijanid iz vitamina B17, uzrokujući vlastitu smrt.

Zahvaljujući velikoj koncentraciji enzima beta-glukozidaza vitamin B17 je izrazito smrtonosan za stanice raka, dok za ostale zdrave stanice nije toksičan.

Princip rada vitamina B17 podsjeća na trojanskog konja: stanice raka se polakome za glukozom, a kad je apsorbiraju bivaju terminirane.

 

Kako koristiti vitamin B17

Za preventivu, dovoljno je redovito jesti hranu bogatu vitaminom B17. Primjerice, pojedete li dnevno tri jabuke s košticama, opskrbit ćete organizam dovoljnom količinom B17 za dnevne potrebe.

Što se konzumiranja sjemenki marelica tiče, zdrav razum nalaže da ih se odjednom ne pojede više nego što bismo pojeli svježih marelica.

Dakle, kad pojedete marelicu, razbijete košticu pa sažvačite i bademastu jezgru. Općenito, preporučuje se konzumirati 5-7 sjemenki marelica na dan.

Oboljeli od raka tijekom dana bi trebali uzimati jednu do dvije sjemenke na sat, no najbolji rezultati postižu se konzumiranjem 3-5 sjemenki svakih sat vremena tijekom dana.

Ipak, to uvelike varira od osobe do osobe, ovisno o tjelesnoj težini. Kao smjernica, može se uzeti 1 sjemenka na svakih 4,5 kg. tjelesne težine.
Preporučuje se da ne uzimate više od 35 koštica marelice dnevno.

Kao preventiva laetril je pokazao stopostotnu učinkovitost, no što je s oboljelima? Mogu li se oni izliječiti uzimanjem vitamina B17?

Jest, mogu, pod uvjetom da njihovi vitalni organi dotad nisu nepopravljivo oštećeni prethodnim tretmanima, poput kemoterapije i zračenja.

Od Krebsova otkrića 1952 godine, do danas, bilježi se na tisuće izlječenja maligne bolesti u terminalnoj fazi, uz pomoć laetrila. Većina njih opisana je u 30-tak objavljenih radova s potpisom uglednih liječnika.

U terapijske svrhe laetril se može unijeti u organizam konzumiranjem sjemenki ili ulja marelice, ili u tabletama i injekcijama laetrila.

B 17 uistinu bismo mogli nazvati vitaminskom bombom koja ima sposobnost razoriti stanice raka, no ne smijemo ispustiti iz vida da terapija tim vitaminom sama po sebi neće izliječiti rak, iz jednostavnog razloga što je pojava te bolesti posljedica ukupnog poremećaja metabolizma.

U skladu s tim, pri liječenju raka nužno je cijeli metabolizam dovesti u red.

Treba pripomoći ukupnom metaboličkom terapijom koja se temelji na unosu enzima i cinka. Bez enzima i cinka, liječenje laetrilom neće biti uspješno. Usto, preporučuje se uzimanje magnezija, selena, mangana, te vitamina C, A, E, B6, B9 i B12.

Često nas zdravstvene probleme tjeraju u potragu za prirodnim rješenjima. I tako, na vlastito čuđenje, često otkrivamo da su najbolja rješenja u pravilu najjednostavnija.

Ako mislite da možete imati koristi od konzumiranja vitamina B17, pronaći ga možete u

BISMILLAH -ALLAHOVE BLAGODATI U LIMUNU

ALLAHOVE BLAGODATI U LIMUNU
 

LIMUN JE ZLATA VRIJEDAN NAMA LJUDIMA U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU.LIMUN JE LIJEK ZA SVAKOG COVJEKA.

Limun je jedna od najkorisnijih namirnica na našem planetu. Štiti od jako velikog broja bolesti, da ga se s pravom može nazvati super-hranom. Pun je nutrijenata: sadrži bioflavonoide, pektin, folnu kiselinu, vitamini C, A, B1, B6, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, mangan. Povoljno djeluje na rad jetre, crijeva, želuca, imunog, živčanog i kardiovaskularnog sustava. Redovito konzumiranje limuna, može spriječiti bolesti poput laringitisa, bronhitisa, gripe, prehlade, artritisa, visokog krvnog tlaka, bakterijskih infekcija, bubrežnih i žučnih kamenaca, a prema najnovijim istraživanjima i raka Zahvaljujući limunskoj kiselini, neutralizira otrovne tvari i njihovo djelovanje, olakšava probavu i ubrzava razlaganje masti. Sadrži visok postotak selena i vitamina C, koji povećavaju obrambenu moć i usporavaju starenje i vitamina B, neophodnog živčanom sustavu.[2



Šećer u krvi: Razdražljivost, slaba koncentracija, umor i glavobolje simptomi su promenljivog nivoa šećera u krvi zbog čega žudimo za slatkom hranom. Ako poprskate jelo sa limunovim sokom, smanjićete efekat šećera u krvi za 30 odsto. Korišćenje limunove kore tokom kuvanja osiguraće ravnomerno raspoređivanje šećera po celom krvotoku. Ribu i piletinu poprskajte limunovim sokom, a koru dodajte u supe i salate
 
 　

Još puno prije moderne faramakologije, limun se koristio kao lijek. Kad se još nije znalo za vitamine i koliko su korisni za zdravlje, limun je korišten kao lijek. Prije svega, smatralo ga se učinkovitim sredstvom protiv krvarenja otvorenih rana i za čišćenje zagnojenih rana. Limun je nezamjenjiv kod liječenja skorbuta što su znali još antički pomorci koji su na svako daleko putovanje uzimali sa sobom velike zalihe limuna.

Na Siciliji, koja je imala velike probleme s opskrbom pitkom vodom, oduvijek se u sve zalihe pitke vode stavljalo svježe polovice limuna. Ljudi su iz iskustva znali da limun dezinficira vodu, a moderna znanost je to potvrdila. Možda iz tog prastarog običaja proizlazi današnja navika da poslužujemo vodu s režnjem limuna.

　

Limun zauzima jedno od vodećih mjesta među prirodnim lijekovima zbog brojnih svojstava nanizanih ispred naziva. Jedno od najjačih i najvažnijih ljekovitih svojstava je svakako njegovo antiseptičko i antibakterijsko djelovanje, koje ima golemu ulogu u prevenciji i održavanju dobra zdravlja. Sposobnost ubijanja bakterija je od goleme važnosti kod oboljenja kao što su gripa-prehlada, upale grla i dišnih organa, groznice, infekcije i infektivna oboljenja, razne epidemije itd. Pučka medicina je bogato razradila načine uporabe limuna za liječenje spomenutih oboljenja, koristeći ga i kao dobar lijek protiv preranog starenja organizma i krvnih žila te kod migrene, stresa i mnogih drugih tegoba. Ljekovito djelovanje limuna opisuju vodeći arapski bilinari, Avicena i Ibn Al-Nefis, spominjujući njegov ljekoviti učinak kod žutice i niza drugih oboljenja. U liječenju navale krvi u meka tkiva, limun smanjuje pritisak u portnoj veni, što je od velikog značenja kod oboljenja jetre. Francuzi limun smatraju veličanstvenim, ubrajaju ga u četiri veličanstvena mušketira: mrkva, bijeli luk, timijan i limun. Kao začin salatima i jelima je nezamjenjiv, a o napitcima da se i ne govori.





STUCENE (SAMLJEVENE) KOSPICE LIMUNA KORISTE SE PROTIV CRIJEVNIH NAMETNIKA.

    

Šta sve može limun?

                

Postoje naučni dokazi da limun smanjuje rizik od nastanka kancera i srčanog udara, a postoji i niz drugih dejstava koje deluju povoljno na pojedina tkiva i organe.

 

 

Limun je namirnica sa vjerojatno najdužim popisom pozitivnih djelovanja na naše zdravlje. O limunu kao lijeku pisane su brojne knjige, a ja ću za početak izdvojiti samo neka najvažnija ljekovita svojstva limuna, tog kiselog agruma.

Gotovo da nema toga što limun, odnosno sok iz njega, ne mogu da isprave, poboljšaju, izleče... Postoje čak i naučni dokazi da limun smanjuje rizik od nastanka kancera i srčanog udara.

Eliminiše bubuljice: Premažite bubuljice limunovim sokom. Kiselina će dopreti i do najdubljih naslaga mrtvih ćelija kože, i učiniti da pore budu čiste.

Otklanja jutarnju mučninu: Mnoge trudnice osete olakšanje kada popiju limunadu, sisaju krišku limuna ili dodaju poneku kap u slab crni čaj. Oštar ukus i aroma smanjuju mučninu i smiruju želudac.

Za lep miris: Limunov sok može da bude odlična zamena za dezodorans ako se stavi ispod pazuha, jer se bori protiv bakterija koje prouzrokuju loš miris praveći pH vrednost kože kiselijom.

Pomaže srcu: Kako je bogat vitaminom C, suprotstavlja se slobodnim radikalima u telu. Nizak nivo antioksidanasa, a naročito vitamina C, povezani su sa povećanjem rizika od moždanog i srčanog udara, jer slobodni radikali oksidiraju holesterol koji se drži za zidove krnih sudova, što dovodi do začepljenja arterija.

Masna kosa: Tanka, slaba kosa, posledica je prevelike aktivnosti lojnih žlezda, najverovatnije zbog loše ishrane ili neke bolesti. Limunov sok može da smanji masnoću kose. Ulijte sok jednog limuna u šolju vode i polijte time mokru kosu umesto završnog ispiranja.

Bubrezi: Citrusna kiselina iz limuna pomaže u prevenciji nastanka bolnog kamena u bubregu - svakog jutra pijte čašu vruće vode u koju ste iscedili malo limuna. Na taj način, stimulisaćete peristaltiku (talasaste kontrakcije mišića crevnog kanala koje pomeraju hranu duž digestivnog trakta), i sprečiti konstipaciju, odnosno zatvor. Takođe, pijući ovaj napitak svakodnevno, ubrzaćete metabolizam.

Zaustavlja štucavicu: Sisajte krišku limuna da biste štucanje držali pod kontrolom.

Borba protiv kancera: Stručnjaci koji se bave kancerom, otkrili su da jedna hemijska komponenta u kori limuna može da spreči razvoj ćelija raka. Osim toga, sugeriše se da ista supstanca stimuliše jetru da razlaže toksine, uključujući i potencijalne karcinogene.
Osim toga, jedna studija pokazuje da ljudi koji redovno piju crni čaj u koji je ubačena kriška limuna, ređe dobijaju rak kože od onih koji to ne čine. Smatra se da limun aktivira enzim glutation, koji se bori protiv karcinogena u telu.

Lakše disanje: Ako se borite sa sinuzitisom, "lekovi" od limuna mogu da vam pomognu. Isprobajte kombinaciju tople vode i malo ljute papričice za smanjenje sluzi. Ili, pomešajte čašu vode, sok od pola limuna i dosta soli, to sipajte u plitku posudu, nagnite se nad tim najpre na levu stranu, levom nozdrvom "usisajte" vodu koja bi trebalo da počne da izlazi kroz desnu. Nežno izduvajte nos, pa ponovite postupak na drugu stranu.

Uklanja bradavice: Istucajte tri tablete vitamina C i prah pomešajte sa onoliko limunovog soka koliko je potrebno da dobijete gušću pastu. Premažite time bradavicu, nastojeći da smesa ne dospe na okolnu kožu, pa preko stavite flaster. Kiselina iz vitamina i limuna učiniće da bradavica posle izvesnog vremena nestane, odnosno otpadne.

Posvetljavanje: Staračke fleke premazujte limunovim sokom dvaput dnevno. Citrusna kiselina deluje kao blagi izbeljivač.

Lek za suva usta: Zbog određenih lekova, događa se da imamo manjak pljuvačke, što ume da bude neprijatno. Ovaj problem je povezan i sa procesom starenja. Kako biste stimulisali protok pljuvačke, dodajte sasvim malo limunovog soka u vodu i to mućkajte u ustima.

Borba protiv virusa: Nikada nemojte da previdite izlečujuću moć vrućeg napitka od limuna u situacijama kada treba da se izborite sa prehladama, gripom, kijavicom... Ona će smiriti iritaciju i redukovati histamin - hemikaliju koja prouzrokuje upale, zapušene noseve, suzne oči...

Šećer u krvi: Razdražljivost, slaba koncentracija, umor i glavobolje simptomi su promenljivog nivoa šećera u krvi zbog čega žudimo za slatkom hranom. Ako poprskate jelo sa limunovim sokom, smanjićete efekat šećera u krvi za 30 odsto. Korišćenje limunove kore tokom kuvanja osiguraće ravnomerno raspoređivanje šećera po celom krvotoku. Ribu i piletinu poprskajte limunovim sokom, a koru dodajte u supe i salate.

Za vitkost: Limun je odličan za detoksikaciju organizma, pomaže kod izlučivanja suvišne tečnosti i smanjuje celulit. Kao niskokalorična namirnica koja usporava asimilaciju masnoća, može da pomogne pri održavanju idealne telesne težine.


Kora limuna (neprskana) rabi se za dobivanje eteričnog ulja te za pripremu ljekovitih preparata za bolesti srca, a koristi se i za pripremu tinktura, likera, ekstrakata itd. Cvijet se rabi za pranje kose jer joj daje sjaj.
Zapadna pučka medicina limun koristi u liječenju bolesti želuca, jetre, živaca, krvi, povećanog kolesterola, pluća, glave, gubitka kose, kožnih bolesti, nesanice te u aromaterapiji i kozmetici.


Eterično ulje u aromaterapiji pomaže u liječenju virusnih i bakterijskih infekcija respiratornih organa, gripe i prehlade, reume, gihta, tromboze, proširenih vena, svih upalnih stanja popraćenih temperaturom, gubitka pamćenja, želučanih tegoba od gastritisa, proljeva, čira do grčeva, glavobolje, anemije, kožnih bolesti.
Može se koristiti u obliku inhalacija, masaža, kupki, obloga. Nije za unutarnju uporabu, a kako je fotosenzibilno, nakon nanošenja na kožu ne smije se izlagati UV zrakama.

Limunov sok ljekovito djeluje u raznim terapijama.
- Koristi se za otapanje kamenaca, kao preventiva protiv stvaranja kamenaca u žuči i bubrezima, a u pučkoj medicini i za izbacivanje pijeska i kamenaca iz žuči, bubrega i mjehura.
- Otklanja mokraćnu kiselinu
- djeluje smirujuće
- krijepi i osvježava organizam
- pojačava izlučivanje mokraće, što je od velike važnosti u liječenju vodenih bolesti, reume i artritisa, kao i kod oboljenja srca
- u liječenju raznih nečistoća kože, kao kod otvorenih pora i bora lica, pjega, sunčanih pjega, staračkih pjega, masne kože, raspucale kože ruke, bradavica, za lijep i zdravi ten lica te kod raznih lišaja sok limuna je nezaobilazan. U liječenju akni i mitesera limunovim sokom kao prirodnim lijekom postižu se ponajbolji rezultati.
- Njegova dostupnost preko čitave godine čini ga najtraženijim prirodnim lijekom za liječenje arterioskleroze, proširenih vena, hemeroida, povišenog tlaka.


DJELUJE NA ZDRAVLJE KOSE, JAČA VLASIŠTE I UKLANJA PERUT
Limunov sok, utrljan na tjeme, djeluje na smanjenje peruti ali i na suzbijanje ispadanja kose.

UKLANJA TOKSINE IZ TIJELA
Limun je izvanrednih detoksikacijskih svojstava. Koristi se u procesima uklanjanja toksina iz tijela. Djeluje na zdravlje jetre.


POTIČE APETIT
Ayurveda kaže - pomiješajte limunov sok sa malo crnog papra u prahu. Možete dodati malo meda.

DJELUJE NA RESPIRATORNI SUSTAV
Svojim svojstvima, limun odlično djeluje na smanjenje kašlja, uklanjanje sluzi ali i na zdravlje grla. Limunov sirup je preporučen za liječenje i ublažavanje simptoma astme.


POVOLJNO DJELUJE NA ZDRAVLJE BUBREGA I MOKRAĆNIH KANALA
Limun potiče izbacivanje urina i stimulira rad bubrega. Od svih citrusa, sadrži najveću koncentraciju citrata koji na prirodni način inhibiraju stvaranje bubrežnih kamenaca.

UKLANJA AKNE
Limun je prirodni antiseptik. Rashlađuje i ublažava iritacije.
Ukoliko imate akne, iscijedite limunov sok i njime lagano očistite lice. Umijte se nakon toga toplom vodom.

DJELUJE NA ZDRAVLJE I LJEPOTU KOŽE
Limun daje sjaj i zdravlje našoj koži. Zbog sastava kiselina, djeluje na stanice kože.

DJELUJE NA ZDRAVLJE USNE ŠUPLJINE, UKLANJA AFTE
Preporučuje se žvakanje svježeg limuna kao i svakodnevno konzumiranje limunova soka.
Limunov sok povoljno djeluje na uklanjanje zadaha te na uklanjanje naslaga na jeziku.


NAROCITO JE LJEKOVITA KOMBINACIJA MEDA I LIMUNOVOG SOKA.

 
 Limun treba koristiti kao lek ili kao pomoćno sredstvo kada su u pitanju sledeće bolesti i tegobe:
akne
alergija
anemija
artritis
astma
bolesti grla i nosa (krajnici)
bronhitis
glavobolja
grčevi u želucu
grip i prehlada
degenerativne bolesti
depresija
dijabetes
ekcem
za jačanje zglobova
za normalan rast
za poboljšanje koncentracije
zatvor
impotencija
infekcije kože
jačanje imuniteta
jačanje nervnog sistema
kod poremećenog metabolizma
kašalj i kijavica
krvarenje iz nosa
migrena
može se koristiti kao diuretik
neke vrste raka
neplodnost
nervoza
nesanica
održava krvne sudove
opadanje kose i drugi problemi sa kosom
opekotine
osteoporoza
pege na koži
poboljšava cirkulaciju
povišena temperatura
popravlja krvnu sliku
prevencija organa za varenje
problemi sa bubrzima i mokraćnim putevima
problemi sa arterijama i venama
problemi sa krvnm pritiskom
problemi sa radom jetre
problemi sa kožnim bolestima
problemi sa nervima (živcima)
problemi sa kostima i zubima
protiv zanoktica
protiv bubuljica
protiv gojaznosti
protiv starenja
protiv stresa
problemi u trudnoći
razne infekcija
reuma
reumatska groznica
sinuzitis
sindrom nadraženih creva
skorbut
smanjuje bol u stopalima
suzbija bakterije i viruse
srčane bolesti
upale organa za disanje
pospešuje rad žuči, želuca i creva
ublažava bol
ubrzava zarastanje rana
ubrzava razgradnju masti
uganuća i istegnuća
umor
hemoroidi
šlog
　
　
　
　
　
Kada nemate dovoljno kiseonika i osećate teškoće u disanju (kao kod planinarenja) limun će vam biti jako koristan.
Ima snažna antibakterijska svojstva, a naučnici su ustanovili da može da uništi bakteriju malarije, kolere, difterije i tifusa.
Skup aktivnih sastojaka limuna će sprečiti unutrašnje krvarenje i pomoći kod lečenja visokog krvnog pritiska.
Rutin iz limuna će ublažiti simptome bolesti očiju, kao što je dijabetička retinopatija.

Limunska kiselina pomaže telu da otopi žučne i bubrežne kamence.
Pomaže kod smanjenja nivoa slobodnih radikala koji uzrokuju ubrzano starenje i većinu bolesti.
Limunova kora sadrži fitonutrijente tangeratin koji se pokazao odličnim kod ublažavanja simptoma Parkinsonove bolesti.
Uništava crevne crve.

Olakšajte probavu

Dodajte sok od jednog limuna u čašu mlake vode nakon svakog obroka. Limunska kiselina će stimulirati proizvodnju želučane kiseline i aktivnost trbušnih mišića.

Proširene vene

Limunovo ulje može pomoći u borbi protiv proširenih vena. Dvije do tri kapi limunovog ulja dodajte jojobinom ulju, ulju avokada ili bademovom ulju i masirajte zahvaćena područja.

Za proširene vene, dodajte 6 kapi limunova ulja, 50 ml ulja pšeničnih klica, i 2 kapi ulja čempresa i smreke. Koristite ovu smjesu za svakodnevnu masažu nogu u smjeru srca.

Žuljevi i kurje oči
Limunove kriške koje se primjenjuju preko noći su dobar lijek za kurje oči i žuljeve. stavite kriške limuna debele oko 5 mm i zamotajte zavojem. Mazanje zahvaćenog područja eteričnim uljem limuna također pomaže ubrzati proces ozdravljenja.

LIMUN LIJEČI RAK : uzmite 1 litru tople vode i u nju iscijedite 1 limun svaki dan , te popijte to kroz cijeli dan i vaše tijelo će početi uništavati stanice raka u vama,pa i potencijalne klice ukoliko ga nemate al imate sklonost da obolite od neke vrste karcinoma-potvrdila su to istraživanja medecinskih stručnjaka iz 70-tih godina al se tada ovaj jednostavan i učinkovit recept u borbi protiv raka zataškao od javnosti radi potencijalnoga gubitka profita na umjetnim lijekovima i tabletama koje se danas nude u borbi protiv te strašne bolesti,ova se tema ponovo aktualizirala kao djelotvorna u 2011 godini kada se ponovo priznaje i objavljuje javnosti da je limun ne samo biljka nego i lijek u borbi protiv raka i opakih toksina u tijelu čovjeka.




  



Limun znatno podiže imunitet, on je prirodni antibiotik koji štiti od bakterija i virusa. Njegova kiselost odbija štetne bakterije ali, što je zanimljivo, privlači bakterije korisne za naš probavni sustav. Mnoge dijete preporučuju limun jer on daje osjećaj sitosti i istovremeno diže energiju umornom tijelu. Blago djeluje na jetru, na probavu i na krvnu sliku jer snižava kolesterol. Kod visokog kolesterola preporuča se kombinacija limuna i bijelog luka o kojoj ćemo uskoro pisati. Limun je i učinkovit protiv žgaravice . Citruse inače nije pametno konzumirati kod žgaravice, ali ako pomiješate žlicu limuna i pola čaše vode i to popijte žgaravica će nestati. Navodno limun pomaže i kod menstrualnih bolova.

LIMUN je zapravo lijek za svakoga čovjeka - sredstvo je za čišćenje i dezinfekciju a može se koristiti i kao kozmetički preparat,možete ga jesti i piti njegov sok, a od njegove KORE možete napraviti ETERIČNO ULJE, limun je lijepa izgleda,prilično je jeftin i ima ga po cijelom svijetu.


　
 
  　
Drevni Egipćani su vjerovali da je limun djelotvorna zaštita protiv različitih otrova, a nedavna istraživanja su i potvrdila ovo vjerovanje?

Postoje mnoge zdravstvene koristi od limuna koje su poznate već stoljećima. Dvije najpoznatije su da limun ima jako antibakterijsko i antivirusno djelovanje. Limun jača imunitet i može pomoći kod mršavljenja jer limunov sok potiče probavu. Limun sadrži mnoge tvari: bioflavonoide, pektin, folnu kiselinu, vitamin C, A, B1, B6, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, mangan, limunin, koji jačaju imunitet i bore se protiv infekcija.

To su dobro poznate činjenice o koristima limuna za zdravlje. Ali to apsolutno nije sve, jer ovo malo žuto voće krije još mnoge tajne. Evo 15 činjenica o limunu za koje vjerujem da niste znali. Bilo da ga koristite u obliku soka, čaja, raznih drugih napitaka, dresinga, obloga ili kupki, iskoristite limunovu prirodnu ljekovitost!

15  ALLAHOVIH BLAGODATI LIMUNU

1. Akne
 Limun sadrži limunsku kiselinu, koja može biti učinkovita u liječenju akni. Vitamin C nalazi se u agrumima, a njegova alkalna priroda ubija neke vrste bakterija za koje je poznato da uzrokuju akne. Sok od limuna s vodom trebala bi biti prva stvar u jutro koju ćete popiti.

Stavite svježi sok od limuna na akne i ostavite ga preko noći. Sljedeće jutro isperite lice vodom. Postoji mogućnost da ćete osjetiti neugodan osjećaj na koži, ali to će uskoro nestati.

Izmiješajte jedan dio svježe istisnutog soka od limuna s jednakim dijelom ružine vodice ili vode s medom. Držite mješavinu na zahvaćenim područjima najmanje pola sata. Operite poslije s vodom. Ovaj tretman treba ponoviti dva puta dnevno, idealno ujutro i navečer. Ukoliko su na licu otvorene rane od akni, posavjetujte se sa doktorom prije primjene ovih pripravaka.



2. Anksioznost
 Istraživanja su pokazala da limunka (melisa, matičnjak) ima umirujuće djelovanje i stoga može biti u mogućnosti ukloniti umor, iscrpljenost, vrtoglavicu, tjeskobu, nervozu i napetosti. Također se vjeruje da udisanje limunova ulja pomaže u povećanju koncentracije i budnosti. Zato se može koristiti kao osvježivač prostora u uredima kako bi se povećala učinkovitost zaposlenika. Ako se osjećate napeto, nekoliko kapi eteričnog ulja limunke (Melissa officinalis) stavite na maramicu i udišite.



3. Ranice u ustima, afte
 Dokazana antibakterijska i antivirusna svojstva limuna mogu ubrzati proces ozdravljenja u slučaju ranica u ustima. Pomiješajte sok od svježe istisnutog limuna u čašu mlake vode i isperite usta tri puta dnevno. Postoji mogućnost da ćete osjetiti peckanje kada sok od limuna dođe u dodir sa ozlijeđenim dijelom usta, međutim, što češće budete ispirali usta tim sokom, to će biti manji osjećaj pečenja.



4. Groznica
 Zimica i groznica mogu nastati zbog raznih uzroka, a limun je uvijek koristan lijek. Sljedeća metoda može olakšati simptome: dodajte sok od 1 limuna u šalicu vruće vode s medom i popijte odjednom, a zatim svaka 2 sata dok se vrućica ne povuče.



5. Prehlada i gripa
 Kada ste prehlađeni, ljekovitost limuna djeluje na način da opskrbljuje obrambene stanice tijela prijeko potrebnim vitaminom C, ali i tako što aplicira svoja antivirusna svojstva na sluznicu nosa i grla.

Na prvu naznaku prehlade (cureći nos ili bolno grlo), pokušajte svome tijelu dati što više vitamina C, kako bi se virus eliminirao prije nego što mu damo priliku da se "uhvati". Pijte svježe iscijeđeni sok od limuna sa mlakom vodom svaka dva sata.

Ako imate bolno grlo promiješajte sok od jednog limuna, čajnu žličicu morske soli i 250 ml mlake vode. Grgljajte tu smjesu tri puta dnevno po minutu. Ukoliko se radi o upali krajnika, grgljajte svježi sok jednog limuna svaka dva sata po najmanje trideset sekundi. Nagnite glavu unazad tako da dopustite da vam ljekovita svojstva limuna dopru do upaljenih područja. Nakon što ste završili, možete taj sok progutati.



6. Žuljevi i kurje oči
 Limunove kriške koje se primjenjuju preko noći su dobar lijek za kurje oči i žuljeve. Na zahvaćena mjesta stavite kriške limuna debele oko 5 mm i zamotajte zavojem. Mazanje zahvaćenog područja eteričnim uljem limuna također pomaže ubrzati proces ozdravljenja. Pazite da taj pripravak stavljate samo na žuljeve i kurje oči, jer može oštetiti zdravu kožu.



7. Ekcem
 Ako patite od infekcije kože, limun možda može pružiti olakšanje. Dodajte 8 kapi eteričnog ulja limuna na 1 šalicu (250ml) mlake vode i 1 žlicu (15ml) tekućeg meda. Med, također, ima protuupalni učinak i jača ljekovitu moć limuna.

Natopite tkaninu u tekućinu, istisnite višak i držite krpu na zahvaćenom području 15 minuta, 2 do 3 puta dnevno. Ne samo da će ovo olakšati infekcije, već će i spriječiti njihov povratak, te će ublažiti neugodan svrbež.



8. Umor
 Svjetski putnici i istraživači gledaju na limun kao na Božji dar. Istraživači također koriste limun za zaštitu od mnogih infekcija u tropima. Mala količina limunovog soka će ugasiti žeđ učinkovitije nego mnogo veća količina vode.

Eterično ulje limuna stimulira aktivnosti mozga, stoga, kada god se osjećate umorno, teško vam je usredotočiti se ili koncentrirati, dodajte 4 kapi limunovog ulja u aromaterapijaku lampu. Možete i popiti čašu vode s limunom svakih nekoliko sati.



9. Halitoza, zadah iz usta
 Limun može pomoći osvježiti dah nakon konzumiranja određenih začina, alkohola i cigareta. Da bi dah bio svježiji, temeljito isperite usta nekoliko puta dnevno sa svježim sokom limuna dodanog čaši mlake vode. Žvakanje limunovih kriški nakon svakog obroka također će pomoći.



10. Hipertenzija
 Češnjak i luk su se pokazali učinkovitima u borbi protiv hipertenzije, a također jako dobro djeluju u kombinaciji sa limunom. Dodajte 3 sjeckana češnja češnjaka i 1 sjeckani luk u hladno obrano mlijeko ili sojino mlijeko. Prokuhajte i pustite da odstoji 5 minuta. Procijedite i dodajte sok od 3 limuna i pijte tijekom dana.

A ako patite od povišenog kolesterola, ne zaboravite da pektin u limunu, zajedno sa ostalim hranjivim tvarima može pomoći sniziti kolesterol.



11. Protiv insekata
 Dodajte 20 kapi limunova ulja u 1 šalicu (250ml) vode i raspršite u zrak. Ili vatu namočenu u limunovo ulje držite u spavaćoj sobi. Ako sjedite vani u večernjim satima, izložene dijelove kože namažite mješavinom 10 kapi limunova ulja i suncokretovog ulja.



12. Nesanica
 Nekoliko je studija otkrilo da limunka (matičnjak, melisa) u kombinaciji s drugim biljem (kao što je odoljen, hmelj i kamilica) smiruje i pomaže smanjiti anksioznost.



13. Reuma
 Sok od limuna ima snažan alkalni učinak u tijelu i stoga je prirodno sredstvo protiv viška kiseline, koja je dijelom odgovorna za reumu. Sok od jednog limuna dodajte u čašu mlake vode i pijte tri puta dnevno, a ako imate jaku bol dodajte sok od dva limuna i pijte tri puta na dan.

Masirajte bolna područja svakodnevno s nekoliko kapi limunovog ulja pomiješanog s jednom žlicom (15ml) ulja jojobe.



14. Probava
 Dodajte sok od jednog limuna u čašu mlake vode nakon svakog obroka. Limunska kiselina će stimulirati proizvodnju želučane kiseline i aktivnost trbušnih mišića.



15. Problemi sa venama
 Limunovo ulje može pomoći u borbi protiv vena u obliku paukove mreže. Dvije do tri kapi limunovog ulja dodajte jojobinom ulju, ulju avokada ili bademovom ulju i masirajte zahvaćena područja.

Za proširene vene, dodajte 6 kapi limunova ulja, 50 ml ulja pšeničnih klica, i 2 kapi ulja čempresa i smreke. Koristite ovu smjesu za svakodnevnu masažu nogu u smjeru srca.



Napomena
 Ako patite od žgaravice, problema sa žučnim, ili bubrežnim kamencima, ili ste alergični na citruse, posavjetujte se sa vašim liječnikom prije uporabe ovih pripravaka. Kako biste zaštitili zubnu caklinu, pričekajte barem pola sata prije pranja zubiju nakon što ste koristili limun.

　

  　

Limun s lukom
(kod povišenog krvnog tlaka)
Po 1 limun i 1 luk izrezati i samljeti u mikseru te dodati 10 dag meda, sve dobro izmiješati i spremiti u odgovarajuću staklenku.
Uzimati po 1 žličicu ujutro natašte. Također, u istu svrhu: iscijediti sok od 1 limuna i pomiješati s 1 žličicom pivskog kvasca (može i svježi). Najbolje je ako se uzima naizmjenice, jedan dan sok s limunom, lukom i medom, a drugi dan sok s kvascem.

Pečeni limun
(protiv mokraćne kiseline u krvi)
Limun ispeći na umjerenoj temperaturi tako da poprimi smeđu boju, a nikako da pocrni ili izgori. Uzimati tjedan dana uz redovite dijetalne obroke dva puta na dan.
Napomena. Ako je limun do kraja sazrijevao na suncu, sadrži salicilske kiseline koje uništavaju šećer u krvi i druge kiseline. A ako nije dozrijevao na suncu, nedozreli se plod mora ispeći na umjerenoj temperaturi. Pečenjem limunova kiselina postiže svoju najveću ljekovitost.

Sok s medom
(kod začepljenja jetre)
Vodu malo zagrijati, dodati sok od 1 limuna i 1 žličicu meda te promiješati. Piti u gutljajima natašte ili uvečer prije spavanja.

Ekstrakt
(za sva oboljenja)
Navečer 3 limuna izrezati na ploške i preliti s 3 dl vode. Ujutro natašte popiti vodu, a limune pojesti u toku dana.

Kontraindikacije
Nije preporučljivo uzimati veće količine limunova soka, jer limunova kiselina kod nekih osoba može izazvati i lagani nadražaj želučane sluznice, što se može spriječiti tako da se sok limuna uvijek uzima u omjeru 1:5, tj jedan dio soka i pet dijelova vode ili čaja.


　

　



Napitak od limuna i češnjaka za snižavanje masnoće u krvi
 　

  Sastojci
    1 kglimuna
30 režnjeva domaćeg češnjaka
1 lvode
　


Priprema
   1
evo me pucaju zdravstvene teme
2
izrezati limun na ploške a češnjak protisnuti u spravi predviđenoj za to( il narezati) -ali ne cijele režnjeve stavljati jer se iz češnjaka oslobađaju neki spojevi tek kad ga "stisnete"..
3
staviti kuhati vodu i kad proključa odjednom ubaciti limun i češnjak, pustiti par minuta -znači da samo baci mali ključ!!
4
malo pustiti da se ohladi, zatim uzmete sterilnu gazu 1×1 m i presavijete ja na pola pa opet na pola i kroz nju iscjedite tekućinu u staklenu bocu ili galon
e sad dobro zamotajte gazu oko komada limuna-da ništa ne ispada i dobro istisnite svu tekućinu i malo kašasto što uspijete stisnuti..
5
tip-ja imam na rukama one tanke kirurške rukavice iz možete- zaključiti- kojeg -razloga..
6

boja napitka se kreće od žućkaste do zelenkaste ovisno o češnjaku ( od domaćeg je zeleno..) i ispadne skoro 1,5 l
7

svaki dan piti 0, 3-0, 5-(znači mjera ko žestica) 3 puta dnevno-to je preporuka a znam da su ljudi pili i jednom il dvaput.. 8

količina je za cca 10 dana 9

čuvati u frižideru

　

LIJECENJE LIMUNOVIM SOKOM

　

　


Sok od limuna, zahvaljujući velikoj količini vitamina C i mineralnih soli, djeluje depurativno (oslobađa od otrova i prečišćava krv), neutralizira kiselost krvi i normalizira tonus (napetost) kapilarnih zidova.
 Prvog dana terapije pije se sok od jednog limuna. U nastavku liječenja, povećava se doza svakog dana za po jedan limun, dok se ne dođe do sedam plodova na dan. Od osmog dana, smanjuje se dnevna doza za po 1 limun sve dok se ne izjednači sa primarnom dozom od jednog limuna na dan.

Ovakav režim primjenjuje se 14 dana, a nakon pauze od dva tjedna može se ponoviti isti postupak.

Tretman je veoma efikasan kod kamena u bubregu, kostobolje, gojaznosti, angine, migrene, variksa (proširenih vena), išijasa, oboljenja jetre, oboljenja respiratornog trakta (dišnih putova).


Podrazumijeva se da se tijekom tretmana konzumira i druga hrana.

BISMILLAH-LJEKOVITOST KUPUSA

                                 KISELI  KUPUS-HRANA ZA SNAZAN IMUNITET

Opis biljke: pod kupusom se podrazumijeva određena vrsta, većinom nazvana glavati kupus, koji je podijeljen u dvije podvrste i to: bijeli i crveni kupus. Kupus se razvio iz svog prvobitnog oblika, tj. divljeg kupusa (Brassica oleracea L.) koji raste na kamenitim obalama Evrope, od Sredozemne obale do Irske. Još u prethistorijskom dobu taj su divlji oblik upotrebljavali prastanovnici evropskog obalnog područja. Stalnom selekcijom u dugom vremenskom razdoblju nastala je iz tog divljeg kupusa današnja kulturna biljka. U starom Egiptu kupus nije bio poznat. Tek putem raznih grčkih naseobina u zapadnom Sredozemlju dospio je kupus u Grčku pa već Teolrast u 4. stoljeću pr. n. e. razlikuje 3 vrste kupusa. Dioskurid ocjenjuje kupus već sasvim po današnjem shvaćanju: "Da je kupus zdraviji ako se samo ugrije, nego kada se dugo kuha ili ga se dva puta kuha, dakle, ako ga se podgrijava." Još veći ugled uživao je kupus kod Rimljana koji su ga nazvali brassica. Već je Katon Stariji (oko 200. pr. n. e.) hvalio kupus "kao najbolje povrće", te daje čitav niz kuharskih i medicinskih uputa. Kao kiseli kupus u današnjem smislu i njegovo konzerviranje, nije bio poznat niti Grcima, niti Rimljanima. U germanske zemlje došao je kupus preko samostanskih vrtova. U početku je konzerviranje kupusa vršeno na rimski način, tj. glavice su se kupusa posipale solju, prelile octom i spremale u glinene posude, no taj se način konzerviranja nije mogao probiti. Radi toga je slavenski postupak pripremanja kiselog kupusa, kao što se to danas radi, našao opću primjenu.

Iz izlaganja Kolumele, jednog od najznačajnijih pisaca starog Rima, vidi se koliko je najraznovrsnijih jela već tada priređivano iz kupusa, a i on već nabraja 10 vrsta kupusa. Danas je poznato mnogo vrsta i podvrsta, što pokazuje, koliko su biljke sklone promjenama, da iz jedne male divlje biljke može nastati kulturna biljka iz čije skraćene stabljike izbijaju zaobljeni listovi, koji se zbijaju u čvrstu kuglastu glavu, tj. u glavicu kupusa.

Tako dugo dok su se Rimljani jednostavno hranili i dok su kupus i žitna kaša bili sastavni dio njihove jednostavne i zdrave hrane, bili su stoljećima sposoban, zdrav i jak narod. Povijesni razvitak donio je Rimljanima bogatstvo, a time i nezdrav udoban život. Rimski historičar i pisac Gaj Plinije Sekund, koji je umro 79. god. n. e. i koji je živio u tom nezdravom i rasipničkom vremenu, opominjao je već svoje sunarodnjake i kudio njihov nezdravi način života: "Umjesto da se zadovoljavamo jednostavnim načinom života naših predaka, koji su se prehranjivali kupusom iz vlastitih povrtnjaka, drži se danas mnogo pametnije, roniti u dubinu mora, izvlačiti iz njega kamenice i uvažati fazane iz Kolhide i biserke iz Sjeverne Afrike. U našem vremenu, kada je raskošni život došao do vrhunca, hoće se piti vino koje je sazrelo prije nego je uživalac rođen, a bogati hoće jesti bolje plodove nego siromašni. Plodovi zemlje se preziru, a bogati hoće imati bolji kruh nego priprost čovjek."

Ljekoviti dio biljke: to su tzv. glavice kupusa koje se spremaju s polja i povrtnjaka početkom jeseni. Pravilnim spremanjem kupus će pružiti sve do proljeća iduće godine vrijedno svježe povrće, a time i najvrednije biljne mineralne soli i vitamine.

Podrum za spremanje ne smije biti pretopao. Potpuno su neprikladni i ne mogu se preporučiti podrumi s centralnim loženjem ili podrumske prostorije s betonskim podom. Dobro prozračni, duboki kućni podrumi s dobro nabitim podom od ilovače, najprikladniji su ne samo za spremanje kupusa nego i za svako povrće, krumpir i voće. Samo u takvim podrumima drži se povrće i voće svježe do drugog proljeća i ostaje biološki punovrijedno. Preko ljeta se podrum vrlo temeljito očisti i prozrači kako bi u jesen mogao primiti nove zalihe za zimu.

Ljekovite i djelotvorne tvari: kupus sadrži ugljikohidrate, biljnu bjelančevinu i masti, smolu, ekstrakt koji sadrži gumu, u alkoholu rastvorljive tvari, važne elemente od kojih naročito kalij i kalijev nitrat, kalijev sulfat, željezo, magnezijev oksid, sumpor, nedovoljno istraženih vitamina te vitamina A i C.

Ljekovito djelovanje: kupus može na razne načine djelovati ljekovito:

1) svjeti listovi (bijelog) kupusa: čisti, zdravi i svježi listovi moraju se dobro očistiti od dijelova zemlje. Vanjski se listovi kupusa skinu, a upotrebljavaju se samo unutarnji, svježi listovi. Prije upotrebe jedan do dva svježa lista se isperu i stave između dva čista rupca da se lagano prosuše. Nakon toga se izrežu debela lisna rebra, a preostali se lisni dijelovi izvaljaju okruglom bocom da bi postali mekani. Više tako pripremljenih listova stave se na mjesta na tijelu koja se liječe i lagano učvrste povezom.

Kod čireva i rana koje teško zacjeljuju i koje se djelovanjem stavljenih listova kupusa sada otvaraju tako da ističe gnojni iscjedak, treba se pobrinuti za oblog koji dobro upija, no i taj se ne smije čvrsto povezati, jer inače nastaju jaki bolovi. Lisne obloge najbolje je stavljati ujutro i navečer. Kod svake promjene obloga kod rana ili čireva koji cure, potrebno je temeljito čišćenje rana razrijeđenim alkoholom. Vrlo je dobro čišćenje i mlačnim čajem od kamilice (br. 89). Upotrijebljeni listovi ne smiju se ponovno upotrebljavati, a najbolje ih je spaliti.

Kod čireva ili gnojnih teško zacjeljivih rana treba opisane lisne obloge obnavljati jednom do dva puta dnevno, a postupak provoditi do potpunog izlječenja. U početku liječenja izlučuje se više ili manje iz rane tekućina neugodna mirisa, crvenilo i oteklina se povlači, a bolno mjesto na tijelu dobiva ponovo svoj oblik i boju, a otvoreni čirevi i rane dobro zacjeljuju. Takvim postupkom liječe se i upalna mjesta izazvana crvenim vjetrom (erysipelas), a i kod gnojnih upala staničnog tkiva (flegmona) ili kod gangrenoznog crvenog vjetra kao i kod gangrena ili još težih rana i ozljeda utvrđeni su iznenađujući rezultati liječenja. Kod mjehurića i prišteva koji naginju da postanu čirevi, liječenje ovim postupkom većinom sprečava stvaranje čireva.

Vrlo dobri uspjesi postižu se takvim oblozima kod raznih osipa (egzantem), kod crljenice (rubeola), znojnog osipa (milijarija) te kod pojasastog osipa (herpes zoster).

Gotovo da se listovi bijelog kupusa mogu nazvati širokim prirodnim lijekom, a oni to u stvari i jesu, jer pokazuju dobre uspjehe u liječenju neuralgije lica i zuba, kod naglih glavobolja i kod reumatičnih bolova.

Crijevni katar (enteritis) povezan čak i s krvarenjima hemoroida liječi se oblozima svježih listova.

Boluje li se od astme ili bronhitisa s mnogo sluzi, treba ujutro i navečer stavljati na prsa i gornji dio trbuha oblog od otprilike četiri velika lista kupusa. Prije toga treba listove malo ugrijati u toploj vodi i između dva rupca lagano prosušiti. Lisni oblozi ublažuju jake bolove kod opekotina i pospješuju izlječenje.

Oni koji boluju od gihta, stavljaju takve obloge na bolna mjesta. Kod upale maternice (metritis) ili kod prekomjerno jakih mjesečnih krvarenja (menoragija) preporučuje se redovni oblozi u području trbuha i bubrega.

Kod gnojne upale prstiju (panaricij) u narodu nazvano "kukac" dolazi do brzog ozdravljenja ako se cijeli prst omota sa dva lista i ako se oblog obnavlja dva puta dnevno.

Kod krasta, mliječnih krastica dojenčadi, pa čak i kod raznih teško izlječivih oteklina može doći do izlječenja ovim oblozima.

Trajno izlječenje kod svih kožnih oboljenja može se postići samo tada, ako se uz tu kuru liječenja primjenjuje istodobno i unutarnje čišćenje, pa bezuslovno treba poduzeti istovremeno i kuru čišćenja krvi.

2) Unutarnja primjena svježeg soka od kupusa: svježe istiješteni sok pokazuje također jedinstvenu ljekovitost. Svježi sok, koji se dobiva tako da se kupus usitni i istiješti, ima doduše svojstven i pomalo neugodan okus, no oni koji boluju na želucu, rado će prihvatiti tu osebujnost, ako se zna, da je taj svježi sok u stanju liječiti čir na želucu (ulcus ventriculi) i čir na dvanaestercu (ulcus duodeni). Temeljita klinička istraživanja u Kaliforniji kao i neovisno o ovima izvršena istraživanja na Sveučilišnoj medicinskoj klinici u Bernu, dala su dokaze da se svježim sirovim sokom bijelog kupusa te bolesti mogu izliječiti bez operacije. Provedba tog prirodnog liječenja je jednostavna: uz dijetnu hranu (ništa pečenog, ništa prženog, bez svinjskog mesa i masti, umjetnog octa, s vrlo malo soli, bez mirodija, ništa alkohola, bez pušenja i dr.) dobiva bolesnik prema stanju bolesti dnevno do 1 litre svježeg istiještenog soka, kojega tokom dana pije u gutljajima. Nakon 3 do 4 tjedna točno pridržavane kure u pravilu će biti izliječen čir na dvanaestercu i čir na želucu. Kod velikih čireva ili kod već puknutog čira s krvarenjem, trajanje liječenja bit će nešto dulje. Čirevi na želucu reagiraju katkada nešto slabije pa u tom slučaju kura može trajati do 6 tjedana.

Vrlo dobri uspjesi liječenja utvrđeni su i kod upale debelog crijeva (ko-litis).

Još nikada nisu nastupile negativne posljedice ili kakva druga oštećenja. Vraćanje bolesti ne može se izbjeći, kao kod svake bolesti, pa u tom slučaju treba kuru sa sokom u skraćenom obliku nakon nekog vremena ponoviti, odnosno, treba s njom početi pravovremeno čim postaju vidljivi prvi znakovi vraćanja bolesti.

Kod pripreme soka ili kod kure sa sokom treba strogo paziti na slijedeće:

a) uvijek treba upotrijebiti samo svježe istiješteni sok. Sok nije podesan niti za spremanje niti za držanje u hladnjaku. Grijanjem soka ili pasteriziranjem gube se gotovo u cijelosti najdjelotvornije ljekovite supstance. Nastojanja da se istraže metode konzerviranja svježeg soka kod kojih se nebi gubile njegove biološke vrijednosti, nisu još pokazala pozitivnih rezultata i nisu još provedena do kraja;

b) usitnjavanje i tiještenje kupusa u kojem od sokovnika za povrće treba provesti s dodatkom vode;

c) sok se ne smije primijeniti kao isključiva hrana. Kure s hranom, kao i uzimanje soka, treba se bezuvjetno pridržavati. Kura traje najmanje 3 tjedna, u težim slučajevima do 6 tjedna i to neprekidno;

d) u slučaju da nastupi nadutost, uzima se ujutro na tašte te prije ručka i večere 1 mala šalica nezaslađenog biljnog čaja i to mješavinu jednakih dijelova kamilice (br. 89) i kima (br. 42) priređenog na uobičajeni način. Sok se u tom slučaju ne pije neposredno iza uzimanja čaja nego tek 1 sat nakon ručka.

Jedinstveni uspjeh liječenja tom kurom svježeg soka treba zahvaliti novo otkrivenom anti-ulcus-faktoru koji je u naročitoj mjeri sadržan u bijelom kupusu, a koji se vjerojatno nalazi i u kojoj drugoj biljci.

Nije isključeno da se ovdje radi o novom vitaminu, vitaminu U (izvedeno od ulcus) čije pomanjkanje u crijevima i u želucu pospješuje stvaranje čira i koji obilnim dovođenjem u obliku opisane kure sa svježim sokom ponovo oživljava izmjenu tvari u stanicama i nadasve povoljno djeluje. Sok od kupusa liječi! Mnogima izgleda to danas još previše jednostavno, no kako je rekao Paracelsus, veliki narodni liječnik.

"U jednostavnom leži sve!"

Spoznaja tog genijalnog čovjeka, temelj je moderne nauke o prirodnom liječenju.

3) Kupus kao svježe povrće i kao kiseli kupus: već kao svježe povrće kupus je prikladan u dijetnoj ishrani, jer on kod kronične začepljenosti povećava voluminoznost sadržaja crijeva, na taj se način formira klizna masa i olakšava pražnjenje crijeva. Listovi kupusa sadrže malo ugljikohidrata i radi toga su dozvoljeni u dijeti šećernih bolesnika. Kupus kod pripremanja upija mnogo masti pa je i hranjivo jelo. Mali sadržaj purinskih supstanci i obilje mineralnih soli u kupusu, čine ga prikladnom dijetnom hranom za one koji boluju od gihta.

Zahvaljujući konzerviranju, tj. kiseljenju, kupus je jedan od najvažnijih biljaka čija ljekovita snaga prelazi i gdjekoje druge ljekovite biljke. Ovo se mora naročito naglasiti, ako kupus i nije oficijalna biljka, da se njegovo opisivanje u knjizi o ljekovitom bilju nebi pogrešno ocijenilo. Da je kupus više nego samo "povrće" zahvaljuje se rezultatima istraživanja slavnih biologa i narodnih liječnika pa, iako danas još za kupus pridjevak "ljekovita biljka" zvuči neobično, mogla bi ova izlaganja pridonijeti da se kupusu kao ljekovitoj biljci daje ono mjesto koje mu pripada.

Konzerviranja kupusa u obliku kiseljenja kao kiselog zelja treba provesti vrlo pažljivo i točno. Za ispravno pripremljeni kiseli kupus moraju se u rezanom i zasoljenom kupusu razviti dva mikroorganizma i to bacili mliječne kiseline i kvasne gljivice. Ako se te dvije vrste ispravno razviju, tada one potiskuju gljivice plijesni i bakterije maslačne kiseline i one koje uzrokuju tzv. pljesnivu pjenu. Ti nepoželjni mikroorganizmi rastvaraju kiselo zelje i čine ga čak neprikladnim za jelo.

Te tako važne bakterije mliječno-kiselog vrenja stvaraju mliječnu kiselinu i acetilholin. Obje te tvari koje su kao najvrednije sadržane u kiselom kupusu, najuspješnije suzbijaju sve procese truljenja u crijevima, vrlo pospješuju stolicu i pridonose da se svi postojeći produkti truljenja u crijevima brzo iz njih izvode. Na taj način se i krv očuva od primanja u crijevima nastalih otrovnih tvari. Uživanje kiselog kupusa djeluje vrlo protuotrovno, odnosno čisti krv, što ima za daljnju posljedicu znatno smanjenje prijevremene starosti i naklonosti prema mnogim bolestima, a zaštitna snaga prema uzročnicima bolesti znatno raste. Djelovanje kupusa na čišćenje krvi uzrokuje normalizaciju odnosa krvnog pritiska te se bitno potiskuje ovapnjenje žila. Nije slučajno da se stari i pri tom još vrlo snažni ljudi susreću u onim područjima u kojima se mnogo jede kiseli kupus, kao npr. u Lici.

Kiseli kupus djeluje ljekovito kod takvih crijevnih oboljenja, gdje je dovoljno da se bakterijska flora uskladi, odnosno, normalizira. Kiseli kupus sadrži u sirovom stanju značajne količine vitamina C koji se u slabo kiseloj tekućini dobro drži. Radi toga kiseli kupus otklanja one pojave bolesti koje se svode na pomanjkanje vitamina C, pa radi toga pomanjkanja nastaje skorbut kod dojenčadi i odraslih. Ta bolest, popraćena krvarenjem kože i sluznice, može čak dovesti i do smrti. Koliko važnu ulogu igra ovdje kiseli kupus, vidi se iz jednog klasičnog slučaja u povijesti pomorstva. Dok je Portugalac Vasco da Gama na svojoj prvoj plovidbi oko Rta dobre nade 1498. g. izgubio radi jednostrane gotovo avitaminozne ishrane od 160 članova posade, 105 uslijed skorbuta, dotle engleski pomorac i istraživač James Cook na svojoj plovidbi oko svijeta 1775. g. nije radi skorbuta izgubio niti jednog čovjeka. To on zahvaljuje njemačkom prirodoslovcu Georgu Forsteru po čijem je savjetu na svoj dugi put uzeo 60 bačava kiselog kupusa. Već tada se jeo sirovi kiseli kupus, jer se opazilo da se kuhanjem gubi ljekovita vrijednost kiselog kupusa. Zatim je ljekovitost kupusa pala u zaborav. Moderna istraživanja o vitaminima vratila su tu staru spoznaju i ponovo utvrdila eminentnu važnost kiselog kupusa kao ljekovitog faktora. Upravo moderan čovjek treba ponovo uvrstiti kiseli kupus u svoju prehranu, jer svojom neprirodnom prehranom (konzerve, kemijski preparirane živežne namirnice, biološko gotovo bezvrijedno pecivo iz potpuno bijelog brašna i dr.), neprirodnim načinom života, porastom potrošnje nikotina i alkohola, vrši nerazborito iscrpljivanje svojeg organizma.

Primjena u pučkoj medicini: u pučkoj medicini sirovi kiseli kupus se daje rado protiv glista, a za suzbijanje početne tuberkuloze preporučuje se uzimanje soka od kiselog kupusa (rasol) pomiješanog s lanenim uljem (br. 84).

Zapamtite: kuhanjem se uništavaju bakterije mliječne kiseline i time dijelom razara ljekoviti acetilholin. Na žalost se tome premalo posvećuje pažnje, te se kiseli kupus dugo kuha. Kiseli kupus treba što više jesti sirov i piti sirov rasol. Ljekovito djelovanje kiselog kupusa bit će jače ako se prije glavnog obroka pojedu 2 do 3 jedaće žlice sirovog kiselog kupusa. Jednom tjedno treba kao doručak na tašte popiti u gutljajima 1 šalicu sirovog rasola, jer je to najvredniji, a uz to tako jeftin napitak, koristan za zdravlje. Što je čovjek stariji, to više treba u svoj jelovnik uključiti sirovi kiseli kupus i rasol. Slabokrvnoj djeci ili djeci zaostaloj u razvitku, i odraslim koji nakon duže bolesti trpe od tjelesne slabosti ne može se dovoljno preporučiti sirovi kiseli kupus. Ako već kiseli kupus mora bezuslovno doći na stol kuhan, može se kuhanom kiselom kupusu primješati četvrtina do trećina sirovog kiselog kupusa.

Ako kiseli kupus nije ugodna okusa i, ako ga netko ne voli uzimati, onda je tome razlog u pogrešnom pripremanju, jer bakterije maslačne kiseline, gljivice plijesni i tzv. pljesniva pjena čine da kiseli kupus postane bezvrijedan i neprikladan za ishranu.

Ako ste ovo poglavlje o ljekovitosti kupusa pažljivo pročitali, mogli ste uvidjeti koliko je ta biljka važna za zdravlje.

U daljnjem izlaganju o kupusu pisac u 14 točaka izlaže na koji se način vrši pripremanje kiselog kupusa te kako se uzgaja i kako se gnoji kupus kao povrtlarska kultura. Kako sadržaj takvog izlaganja prelazi okvire glavnog sadržaja ove knjige, u prijevodu je ispušten. U koliko čitaoca zanimaju i ta u knjizi ispuštena poglavlja o kupusu, može ih lako naći u bilo kojoj "kuharici" koja obrađuje pripremanje hrane ako se radi o pripremi kiselog kupusa, ili u povrtlarskoj literaturi, koja obrađuje uzgoj povrća. (prim. prev.)

Napomena: od mnogih vrsta kupusa i kelja treba neke najvažnije nabrojiti i to:

Brassica oleracea L. var. gemmifera — kelj pupčar
Brassica oleracea L. var. acephala fgg lisni ili bezglavi kelj

Obje vrste imaju grube stanične stijenke pa nisu preporučljive oboljelima od čireva ili katara sluznice na crijevima i želucu.

Nasuprot tome, te se vrste preporučuju kod kronične začepljenosti jer povećavaju voluminoznost sadržaja crijeva i olakšavaju bezbolno pražnjenje tvrde stolice. Te vrste imaju malu kaloričnost, no ipak dobro zasićuju. Vrijedne su kod kura za mršavljenje ako se pripremaju bez brašna i masti.

Brassica aleracea L. var. gongylodes — koleraba
Brassica oleracea L. var. sabauda — glavati kelj

Prikladni su za kure debljanja jer sadrže obilnije kalorija, naročito ako se u pripremi jela dodaje mast.

Stara poslovica kaže da tko drži do zdravlja jede kupus. Bogatstvo kalija, željeza, magnezija, sumpora i bakra, manjih količina natrija, te povoljan odnos kalcija i fosfora osigurava maksimalno iskorištavanje kalcija u organizmu. A kiseli kupus?

Kupus je jedna od rijetkih, ako ne i jedina, prirodna namirnica gdje je čovjek uspio poboljšati prirodu, tj. povećati nutritivna svojstva kroz proces kiseljenja. Naime, zelje kroz procese kiseljenja fermentacijom stvara izuzetno aktivan kobalamin (Vitamin B12), koji se inače nalazi isključivo u namirnicama životinjskog porijekla (npr. u pršutu). Iz tog razloga kiselo zelje je za vegane neizostavna prehrambena namirnica.

Sva višegodišnja istraživanja uvijek iznova potvrđuju da se kupus po sadržaju vitamina C može mirno mjeriti s limunom i narančom (u 100 g kupusa ima 50 mg vitamina C). Znamo da su i moreplovci u potpalublju obavezno prevozili drvene kace pune kiselog zelja, kako mornari ne bi oboljeli od nedostatka vitamina C – skorbuta!

Pored toga, kiselo zelje krije pravo blago piridoksina (vitamin B6), bez kojeg bjelančevine uopće ne bi mogle biti iskorištene.

Također, kiselo zelje je izvor niacina (vitamin B3), potrebnog za staničnu energiju, cjelokupni metabolizam, izmjenu tvari u mozgu, sadrži panotensku kiselinu (vitamin B5) potrebnu za staničnu energiju i zdravu boju kose.

Rasol

U nas je poznato da je rasol poznati napitak koji se udomaćio kao lijek za sve tegobe vezane uz probavni trakt te kao narodni lijek pri smanjenju oteklina na zglobovima!

Međutim, malo je poznato da je sok od sirovog kupusa bogat ne samo vitaminom C, već i ljekoviti napitak širokog spektra. Naime, eksperimentalno je dokazano da se sokom od svježeg kupusa uspješno liječi čir na želucu i upala debelog crijeva. Pretpostavka za takvo tumačenje je ljekovitost vitamina U koji se nalazi u svježem soku. Pomanjkanje tog vitamina u želucu i crijevima stvara preduvjete za razvoj čira. Sok od svježeg kupusa potiče izmjenu tvari u stanicama i povoljno djeluje na sluzokožu crijeva.

Također pomiješan sa sokom od mrkve i repe, odličan je napitak za osobe koje imaju pomanjkanje kalcija, ili kad se radi o lomovima kostiju. Također se preporuča ženama u srednjim godinama kako bi se zaustavio proces osteoporoze.

Ljekovita svojstva

Kiselo zelje, ne samo da ima izuzetna nutritivna već i ljekovita svojstva poput:

1) osvježava duh i djeluje na dobro raspoloženje, zahvaljujući boljem iskorištavanju bjelančevina;
2) organizam čini otpornim na stres;
3) aktivira izmjenu tvari u mozgu i živcima;
4) potiče izmjenu željeza u krvi;
5) pomaže stvaranju crvenih krvnih zrnaca;
6) stimulira rad stanica i djeluje pomlađujući;
7) pomaže kod izgradnje kostiju;
8) regulira i smanjuje količinu masnih tvari i kolesterola u krvi, a isto tako i potiče metabolizam masnih stanica;
9) jača imunitet i povećava snagu mišića;
10) doprinosi obnavljanju istrošenog vezivnog tkiva.

Važno napomenuti:

a) prilikom konzumiranja kiselog zelja izbjegavajte dodatne slane namirnice (osobito slana mesa i kobasice) jer je zelje vrlo bogato natrijem.
b) kiselo zelje nemojte namakati prije pripreme, jer na taj način gubi veliku količinu bioloških tvari, te ga nemojte kuhati više od 20-tak minuta jer će u protivnom kiselo zelje postati mekano i bez ikakvih hranjivih sastojaka.
c) najbolje je kiselo zelje jesti sirovo, kao salatu ili dodatak nekim jelima (npr. krumpiru, riži, žgancima, tijestu i sl.), a dodatkom poprženog sezama ili sjemenki suncokreta poboljšat ćemo i dobiti novi okus;
d) uz kiseli kupus mogu se dodavati i razni začini a najbolje se slažu: kim, vlasac, cimet, pimet, borovac (plod smreke) te lovor;
e) ukoliko je zelje prekiselo, dodajte sirovi krumpir koji će upiti višak kiselosti;

Interesantan je najjednostavniji recept tzv. ljekoviti recept tj. salata od 250 g kiselog zelja (svježeg), 1 jabuka, 2 velike žlice grožđica (ili brusnica), 1 žlica hladno prešanog ulja (maslinovog ili čak bučinog). Izuzetno nutritivno kvalitetna i ljekovita salata.
Zelje možemo kuhati, pripremati svježe, kiseliti, raditi salate, a najpoznatiji hrvatski recept su ipak sarme, zelje sa slaninom i suhim mesom, jota (kupus i grah), zelje sa flekicama, pita zeljanica...

U svojoj knjizi 'Prehrana 21. stoljeća' dr. Lejla Kažinić Kreho je o kiselom kupusu napisala da je prema svim istraživanjima, afrodizijak broj jedan. Njemački znanstvenici su nedavno otkrili da je svježi kiseli kupus najučinkovitija namirnica za poticanje libida, a još novije američko istraživanje pokazuje da je kiseli kupus vrlo djelotvoran protiv raka zbog visokog sadražaja fitokemijskih tvari.! 
Pored vitamina C, fosfora, kalcija, kalija, željeza, bakra, cinka, magnezija, sumpora, mliječne kiseline, karotena, te vitamina E, K i B grupe, kiseli kupus u sebi sadrži i vitamin U, koji je dobar za osobe koje pate od čira na želucu.
Svi prije nabrojani elementi sadržani su u kupusu (sirovom), dok se vitamin U može pronaći isključivo u kiselom kupusu.
I sirovi i kiseli kupus su dobri u borbi protiv avitaminoze, liječe sluznicu probavnih organa te štite od raka dojke.
Također, već smo spominjali da se svježi listovi kupusa koriste kao obloge. Listovi se operu, osuše te se sa njih ukloni zadebljanje, nakon čega se malo omekšaju i stavljaju na bolno mjesto. Listovi kupusa se učvrste zavojem, a oblozi su dobri kod bronhitisa i astme, apscesa, čireva, dermatoze, rana, opeklina, uboda od kukaca i modrica. Detaljnije o tome smo već pisali, pa pročitajte članak sa linka.
Svježi sok kupusa pomaže kod bronhitisa, u kombinaciji s medom, te kod bolesti crijeva, čira na želucu, probavnih poteškoća, kašlja, promuklosti, mamurluka, slabokrvnosti i tako dalje. Sok od kupusa djeluje samo ako je svjež, a dobijemo ga tako da očistimo 500 grama kupusa, naribamo ga te malo posolimo. Posoljen kupus, nakon što odstoji uzmemo i ocijedimo kroz dvostruku gazu i dodamo malo limunovog soka. Napitak uzimamo između obroka.
Kiseli kupus kuhanjem gubi svoja ljekovita svojstva. Najbolje ga je konzumirati ne kuhanog. Ljekovitost kiselog kupusa možete povećati ako prilikom kiseljenja dodate lišće vinove loze, kriške dunje i jabuka, kukuruz, kumin i komorač te na sve to i malo soli.

Sok od kupusa je lagano aromatična tekućina koja je u narodnoj medicini već jako dugo cijenjena kao univerzalni lijek. Evo zašto.
Kupus sadrži fitonutrijente koji štite tijelo od slobodnih radikala, uzročnika oštećenja na membranama naših stanica. Također, kupus sadrži enzime koji sudjeluju u detoksifikaciji tijela (zato se rasol preporučuje kod mamurluka). Kupus može smanjiti vjerojatnost pojavljivanja raka na plućima, u želucu, crijevu i prostati.
Kupus daje građevni materijal za mišiće, čisti krv i popravlja vid, čak može izliječiti i nagluhost. Kako vam ovo sve zvuči? Tu naime nije kraj. Kupus može pomoći kod glavobolje, astme, bronhitisa i problema s probavom. Uz kupus se može i mršavjeti, ali o mršavljenju nekom drugom prilikom.

Svježi ili kiseli kupus?

Rasol je sok od kiselog kupusa. Kada govorimo o soku od kupusa mislimo na onaj  svježeg kupusa, a kada govorimo o rasolu mislimo na kiseli kupus. Oba su vrlo ljekovita, rasol se obično preporučuje više kod mamurluka. Sezona kiselog kupusa pa tako i rasola je zimi.

Crveni ili zeleni kupus?

U raspravu oko toga koji ima bolji okus nećemo ulaziti međutim kad su nutritivna i ljekovita svojstva u pitanju crveni kupus pobjeđuje. Crveni ima više fitonutrijenata od zelenog, ima više vitamina C i to za, ne biste vjerovali, 7 puta. Crveni sadrži i Antocijanin koji mu daje crvenu boju. Antocijanin je antioksidans koji pomaže u zaštiti sivih moždanih stanica i u prevenciji od Alzheimerove bolesti.

Oba kupusa, i crveni i zeleni, su ljekovita. Ipak, kada birate prednost dajte crvenom.

Recept za pripremu svježeg kupusovog soka

Operite dobro glavicu kupusa. U mikser dodajte pola litre vode. Ubacite kupus i miksajte dok ne dobijete jednoliku smjesu. Kupus se može miješati i s drugim povrćem ako vam se okus samog kupusa ne sviđa.

Recept za juhu od rasola

Vrlo jednostavnu juhu možete napraviti ovako:

• Popržite brašno na ulju, kad porumeni skinite s vatre i dodajte mljevenu papriku i kupusov sok.
• Kada smjesa prokuha dodajte rezance ili knedle koje ste prethodno napravili.
• Začinite po želji s time da ne stavljate previše soli obzirom da je rasol slan sam po sebi.

Kupus salata recept

• Naribajte svježi kupus nekoliko sati prije posluživanja.
• Ribani kupus posolite i pustite da tako stoji kako bi omekšao u soli.
• Začinite s malo octa, maslinovim ili suncokretovim uljem.
• Dodajte papar i mljevenu crvenu papriku. Servirajte.

Rasol kao pomoć kod nagluhosti

Evo jednog narodnog recepta koji navodno liječi nagluhost.

• Navečer, prije spavanja, namočite vatu u rasol od kupusa.
• Tako namočenu, stavite vatu u uho.
• Spavajte s vatom i izvadite ju sutra ujutro.
• Nagluhost bi trebala nestati.

Bogatstvo kiselog kupusa

Kiseli kupus oduvijek je bio cijenjen, posebice kao lijek. Način njegove pripreme potječe od Slavena, a koristi se i dan danas.
Poznato je da je moreplovac James Cook svoju posadu hranio kiselim kupusom za prevenciju od opasnog skorbuta.
Sebastian Kneipp njime je liječio dijabetes, giht, opekline i upale.
Ljekovitost kiselog kupusa nadilazi ljekovitost mnogih poznatih biljaka.
Sto grama sirovog kiselog kupusa sadrži čak 20 mg vitamina C. Slijede vitamin A, folna kiselina, magnezij, željezo, fosfor, kalcij, kalij, natrij, balastne tvari i bjelančevine.
Odličan je izvor vitamina B12, zbog toga se posebno preporučuje vegetarijancima i veganima.
Crveni kupus je i do sedam puta ljekovitiji od bijelog, a njegova boja ukazuje da sadrži i ljekovite antocijanine.

Lijek za probavni sustav

Ono po čemu se kiseli kupus razlikuje od sirovog su probiotičke bakterije.
Kiseli kupus je izvorna fermentirana hrana prirodno bogata probiotičkim kulturama.
Zbog toga je kiseli kupus jako bitan u liječenju bolesti prouzrokovanih disbalansom crijevne flore, posebice nakon terapije antibioticima ili kemoterapije.
Blagotvorno djeluje na želudac i crijeva, na njihovu mikrofloru i na peristaltiku, čime pogoduje probavi.
Pomaže i u probavljanju masnih obroka, te ubrzava metabolizam što pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma te čisti i regenerira jetru.
Tako čisti krv, usporava starenje i jača otpornost organizma.

Zacjeljuje rane i opekline

Kiseli kupus pospješuje zarastanje rana, a djeluje i kod reume i upale vena.
Lokalno ga možete koristiti za ublažavanje svrbeža na koži uslijed različitih alergijskih upala, manjih opekotina i uboda insekata, posebno pčele ili ose.
Na zahvaćeno mjesto stavite oblog od lista kiselog zelja i omotajte ga zavojem ili gazom.
Imate li glavobolju, na čelo položite list kiselog kupusa i omotajte ga gazom.
Za podizanje raspoloženja te općenito dobro zdravlje, svaki dan pojedite dvije do tri žlice naribanog kiselog kupusa.
Ljudi koji konzumiraju puno kiselog kupusa jači su i otporniji na bolesti. Zbog toga se kiseli kupus posebno preporučuje starijim osobama, osobama s oslabljenim imunitetom i djeci.