Ljekovita svojstva bundeve
Drugi nazivi: bundeva, bela bundeva, belokorka, dulek, ludaja, bela tikva,buca, tikva, budimka, bela ludaja, dudanja, bundevka, zuta tikva.
Latinski naziv: Cucurbita pepo L
Eng - PUMPKIN.
Opis biljke: je jednogodisnja zeljasta biljka, poznata u kulturama svih toplijih zemalja sveta.
Nauka je dokazala niz korisnih sastojaka i u pulpi i u semenu i zahtevi za sirovinom su pojacani. Tako nam se bundeva vraca zapakovana u farmaceutske proizvode. Seme se koristi za ublažavanje tegoba uvecane prostate i pozitivni efekti su potvrdeni.Uzgaja se ne samo zbog jestivog ploda koji moze biti tezak i preko 10 kilograma, vec i zbog uljevitih semenki iz kojih se pravi lako varljivo ulje. To su jednogodišnje biljke sa šupljim, po nekoliko metara dugim vrežama. List im je širok, na dugackim peteljkama. Izrazito žuti cvetovi bundeva privlace pažnju. Krupnim okruglim plodovima hrani se stoka. Iz semenki se vadi ulje. Zbog masovnosti setve i dobrog medenja bundeve su važna paša za pcele. Cvatnja pocne u junui traje do mrazeva. Glavnu pašu daju u julu i avgustu. Bundeve cvate rano u zoru. Cvet je otvoren do 10-11 sati, onda se potpuno zatvori. Svaki dan cvate drugi cvetovi.Bundeva sadrzi u sebi masnog ulja, pektina, belancevina, secera, karotena, manganove soli, vitamina C,fosforne kiseline, fitosterina i salicilne kiseline.
Žuckasto ili narandžasto meso bundeve sadrži niz dragocenih i lekovitih sastojaka. Pored manjih kolicina belancevina, ugljenih hidrata i masti, tu je niz vitamina (karotina ili provitamina A, C i vitamina B grupe - B1, B2, B3, B6, zatim niacina, folne kiseline i drugih), kao i mineralnih sastojaka (kalijuma, fosfora, kalcijuma, gvožda). A tu su i oligo i mikroelementi, pektini, celuloza i druga biljna vlakna. Što se tice energetske vrednosti, ona nije visoka: u 100 grama ploda ima samo oko 30 kalorija, tj. 126 kJ.
Seme bundeve, koje se takode cesto koristi i u ishrani i u narodnoj medicini, ima oko dvadeset puta vecu kalorijsku vrednost od ploda, pošto sadrži više belancevina, ugljenih hidrata i masti. Ali, i tu se nalaze vitamini B1, B2 i niacin, zatim minerali (najviše ima fosfora i gvožda), kao i niz drugih zaštitnih i lekovitih sastojaka, od celuloze i pektina do fitosterina, fitina, salicilne kiseline i drugog.
Bundeva se moze jesti pecena ili kuvana i spada u zdravu i lekovitu hranu.Svakodnevna kura, koju cine svez sok, kuvano ili pecenobundevino meso, pokazalo se dobro u lecenju psorijaze.Kostice od bundeve, oguljene presne ili pecene odlicno su sredstvo protiv crevnih parazita. I pored izuzetnih svojstava bundeva je slabo zastupljena u domacem jelovniku sto je prava steta.
Lekovito delovanje: U narodnoj medicini se plod bundeve preporucuje kao diuretik, za izbacivanje suvišne vode iz organizma, narocito kod ljudi obolelih od reume, gihta, zapaljenja bubrega ili bešike. Smatra se i da je odlicna dijetalna hrana za gojazne osobe, dijabeticare (ako se tokom pripreme ne zasladuje), kao i osobe sa oboljenjima želuca i tankog creva ili one koji pate od krvavih proliva. Svima se preporucuje kuvana i pecena bundeva ili sveže ocedeni sok. U novije vreme otkriveno je da bundeva dobro cini i obolelima od psorijaze.
Seme bundeve je, takode, lekovito i najcešce se preporucuje kao efikasno i neškodljivo sredstvo
protiv decjih glista i pantljicare. Mogu ga uzimati i deca od dve-tri godine, trudnice, dojilje i stariji, kao i oni sa bolesnom jetrom. Seme bundeve olakšava tegobe obolelih od prostate koji treba da ga jedu svakodnevno. Posebno je pogodno seme bundeve golice, koje se kupuje u bio-radnjama i onim sa zdravom hranom. Ovo seme ne treba ljuštiti. A kada se ljušti seme obicne bundeve, treba paziti da se pri tom ne ukloni i ona tanka, sivo-zelenkasta pokožica na semenu, pošto se u njoj nalazi najviše lekovitih sastojaka. U svetu se proizvode i neki lekovi za prostatu koji sadrže seme bundeve.
Protiv glista i pantljicare: treba ujutru, na prazan želudac pojesti istucane semenke sa malo meda (može i bez njega), mala deca od 30 do 50 grama, ona veca od 30 do 150, a odrasli od 300 do 400 grama semenki. Dobro je da se posle pola sata popije kašike ricinusovog ulja i zatim ništa ne treba jesti niti piti bar nekoliko sati.
Obolelima od psorijaze preporucuje se da u sezoni kada ima bundeve jedu pecenu ili kuvanu svakog dana, a mogu i da cede sok.
Za lecenje rana, opekotina ili ispucale kože narodna medicina preporucuje mazanje uljem od semena bundeve (može se kupiti u prodavnicama zdrave hrane).
Obolelima od zapaljenja bubrega ili bešike savetuje se da svakodnevno jedu po jedan obrok koji se sastoji od dinstane bundeve sa malo paradajza i seckanog crnog luka i koji je zacinjen kašikom-dve pavlake, ali bez soli.
Za ublažavanje bolova od proširenih vena dobro je da se sveže strugana bundeva stavi kao oblog na obolela mesta i drži što duže.
Osim sto daju dobro i ukusno ulje, semenke od bundeve veoma su lekovite i upotrebljavaju se za isterivanje pantljicare, olaksavaju mokrenje i pomazu kod uvecane prostate.
Ako sami spremate semenke brzo ih posle pranjaosusite i ostavite na hladnom i suvom mestu.
Kada se ljuste treba paziti da se ne skine sivozelena pokozica u njoj su najvredniji lekoviti sastojci.
Deci se daje 150-200 grama sveze ociscenih semenki istucanih i pomesanih sa medom - odjednom,
a odrasli uzimaju ujutru na gladan stomak 400 grama semenki. Posle pola sata treba popiti jednu kasiku ricinusovog ulja s crnom kavom. Nista drugo se ne jede. Ko ne moze da izdrzi neka uzme narendanu sargarepu.
Bundeva skida bradavice
Pazljivo uzeti prasnike iz sredine cveta bundeve, malo zgnjeciti i time trljati dvaput dnevno bradavicu.
Ponavljati dok bradavica ne otpadne.
Sok od bundeve
Stoga je mnogo korisnije u svakodnevnoj ishrani putem raznovrsnog voca i povrca obezbediti zaštitu i preduprediti poremecaje. Tako, na primer, za zaštitu prostate treba obezbediti u svakodnevnoj ishrani: med, polen, seme bundeve... U napitke, kroz koje se obezbeduju vitamini i minerali, uvrstite i sok bundeve:
- limuntus - 2 kes
- prirodni ekstrakt kajsije - 2 kes
- voda - 7 lit
- šecer - 2 kg
- bundeva - 3 kg
Ocišcenu bundevu staviti u šerpu i naliti vodu, kuvati dok bundeva ne omekša. Ispasirati bundevu sa tom vodom, dodati sve ostalo, izmešati da se istopi šecer i sipati u flaše
Prema porijeklu bundeve dolaze iz starog i novog svijeta. Stari Egipćani i Rimljani poznavali su i pripremali tikvice (Lagenaria vulgaris) i veliku duguljastu bundevu glatke kore (Luffa cylindrica) koja je prikladna za prehranu čovjeka samo dok je mlada. Također su se koristile sušene na suncu i pretvorene u zdjele i plitice. U novom svijetu, najstariji dokazi u vidu sjemenki pronađeni su u Meksiku i datiraju između 7000 i 5000 godina PNE. Danas je uzgoj bundeva rasprostranjen širom svijeta.
Nutritivne vrijednosti bundeve sadrže visoke doze antioksidansa, te vitamina A,C i E kao i folne kiseline i minerala u tragovima poput kalija, kalcija, selena i fosfora. U tom smislu najvrijednije je ulje od koštica koje sadrži vrijedne masnoće, bjelančevine, ugljikohidrate, te vitamine A, B1, B2, B6, C i D. Iznimno visok sadržaj vitamina A iznosi 7384 mg na 100 grama proizvoda što čini 246% dnevne preporučene vrijednosti.
Bundeva spada u jednu od najmanje kaloričnih namirnica. 100 grama sadrži samo 26 kalorija, te ne sadrži zasićene masti, stoga je idealna za programe regulacije tjelesne težine.
U narodu je odavno poznato njeno djelovanje na osobe s bolestima želuca i crijeva, djeluje i kao diuretik a odlična je i za problematičnu kožu te za eliminaciju parazita u crijevima. Osobito se ističe ljekovitost iz sjemenki kod problema s prostatom. Za sjemenke je važno spomenuti da se konzumiraju sirove, oljuštene, ali tako da tanka opna ostane na sjemenkama.
Osim što su jako lijepe, bundeve su i vrlo ljekovite, pomažu kod čitavog niza stanja i bolesti, posebno je učinkovito ulje dobiveno iz sjemenki bundeve.
Sjemenke bundeve su doista odličan izvor dijetalnih vlakana i mono-nezasićenih masnih kiselina, koje su dobre za zdravlje srca. Osim toga, sjemenke su koncentrirani izvori proteina, minerala i vitamina. Na primjer, 100 g sjemenki bundeve osigurava 559 kalorija, 30 g proteina, 110% RDA željeza, 4987 mg niacina (31% RDA), selena (17% od RDA), cinka (71%) itd., ali bez kolesterola. Nadalje, sjemenke su odličan izvor aminokiseline triptofan.
Triptofan je jedna od 8 esencijalnih aminokiselina, u organizmu se ne može sintetizirati, stoga se mora dobiti iz ishrane. Ključan je u stvaranju nijacina i serotonina.
Sirovo bundevino ulje sadrži zdrave omega-6 i omega-9 masne kiseline, fitosterole, te vitamin E i K. Linolna kiselina sadržana u ulju promiče zdravu funkciju mozga, kao i gipkost kože. Oleinska smanjuje povišeni kolesterol, potičući zdravlje srca i jetre.
Steroidni Delta-7 sterini iz bundevinog ulja mogu biti element koja blokira dihidrotestosteron (DHT), hormon koji nastaje iz metabolizma testosterona, a koji je faktor gubitka kose kao i povećane prostate kod muškaraca.
Ulje iz koštica bundeve je također dobar izvor beta-sitosterola, koji također inhibira enzim koji pretvara testosteron u DHT. Iako nije dokazano da visoka razina DHT-a uzrokuje rak prostate, moguće ja da ovo ulje ima ograničene mogućnosti kod tretmana raka prostate. Žalosno je da se ne provode ovakve prijeko potrebne studije.
Preporučena doza za zdravlje je jedna žličica sirovog ulja sjemenki bundeve tri puta dnevno.
Općenito, bundeva je odličan izvor brojnih prirodnih poli-fenolnih spojeva flavonoida poput α, ß karotena, kriptoksantina, luteina i zeaksantina, takozvanih vitamina za oči.
Zeaksantin je prirodni antioksidant koji djeluje tako što filtrira UV zrake u makuli mrežnice oka. Pomaže u zaštiti od "senilne makularne bolesti" kod starijih osoba.
Zbog svega navedenog, bundeva posjeduje anti-upalna, anti-kancerogena i anti-dijabetička svojstva.
Dijabetes
Istraživanje sveučilišta East China Normal je 2007.utvrdilo da bundeva uspješno promovira regeneraciju oštećenih stanica gušterače kod dijabetičnih štakora. To je potaknulo razine inzulina u krvi štakora. Istraživači zaključuju da bi ekstrakt bundeve mogao biti dobar za ljude u pred dijabetičnom stanju, kao i za dijabetičare, te bi se potreba za inzulinom u inekcijama drastično smanjila.
2009. godine, japanski tim znanstvenika proveo je istraživanje koristeći pastu od bundeve u kontrolnoj skupini laboratorijskih štakora s dijabetesom tipa 2 u oralnom testu tolerancije glukoze. Uočeno je da je bundeva bila učinkovita u poboljšanju tolerancije glukoze i otpornosti inzulina.
Prostata
Institut kliničke medicine, odjel za urologiju, Nacionalnog Cheng Kung Sveučilišta na Tajvanu objavilo je 2006. studiju o učincima bundevinog ulja kod štakora s povećanom prostatom. Istraživanje je pokazalo da su štakori kontrolne skupine hranjeni ovim uljem imali manju prosječnu težinu prostate kao i smanjenu razinu proteina u odnosu na druge skupine.
Druga, dvostruko slijepa placebo kontrolirana studija, provedena na ljudima, ispitivala je učinke bundevinog ulja i ulja palminih koštica na muškarcima s povećanom prostatom. Istraživači su na Sveučilištu Sangmyung u Seoulu, jednoj grupi davali placebo – grupa A, bundevino ulje skupini B, ulje palminih koštica skupini C, i bundevino ulje u kombinaciji s palminim uljem skupini D. Ispitivano je 47 muškaraca s povećanom prostatom tijekom 12 mjeseci.
Istraživači su otkrili da je međunarodna bodovna lista za simptome prostate poboljšana u skupinama B, C i D. Nadalje, maksimalni mokraćni protok je poboljšan u skupinama B i C, s najviše značajnog poboljšanja nakon 6 mjeseci u skupini B, a nakon 12 mjeseci u skupini C. Međutim, nije se pokazalo značajno poboljšanje u kombinaciji tretmana bundevinog ulja i palminog ulja.
Autori studije zaključuju: "Iz ovih rezultata je vidljivo da je primjena ulja budevinih sjemenki i palminog ulja klinički sigurna i može biti učinkovita kao komplementarni i alternativni medicinski tretman za benigne hiperplazije prostate".
Zbog svih navedenih dobrobiti, priuštite sebi tijekom sezone zdravlje iz još jednog čuda prirode: bundeve
Jesen se poznaje po bundevama. Malim, velikim, žutim, zelenim, narančastim, okruglim, duguljastim i trbušastim. Više od 800 različitih vrsta bundeva, od onih najmanjih do onih divovskih, svoje porijeklo vuče iz Afrike i Sjeverne Amerike. Bundeve porijeklom iz Afrike, zbog svoje čvrste kore, u starom su se Egiptu te antičkoj Grčkoj i Rimu sušile na suncu i koristile kao zdjele, tanjuri i plitice. A one pak koje potječu iz Sjeverne Amerike služile su za hranu i uzgajale su se na području današnjeg Meksika još prije 9 000 godina. U Europu su, kao i mnoge druge biljke, dospjele morskim putem, zahvaljujući Kolumbu, tek nakon otkrića Amerike 1492. godine.
Jušna žlica drobljenih, ekološki uzgojenih koštica bundeve dnevno kroz dulje razdoblje ima preventivni učinak na funkcije mokraćnih organa i prostate.
Bundeve su ukusne i dijetne, jer sadrže više od 90% vode i malo masnoća. Od njih se spremaju juhe, variva, složenci i kolači, ali i kompoti i marmelade. Koštice bundeve su kao stvorene za grickanje, ulje se koristi za spremanje salata, a izdubljena kora za serviranje jela na prastari način.
No, bundeve su, zahvaljujući svojim sastojcima, i jako ljekovite, pa se one i njihovi pripravci odavna koriste u narodnoj medicini i kozmetici. Bundeve, naime, sadrže obilje vitamina A, C, E i folne kiseline te minerala i elemenata u tragovima (primjerice, kalija, kalcija, selena i fosfora). Ulje dobiveno od koštica bundeve posebno je dragocjeno u ljekovitom smislu jer sadrži vrijedne masnoće, bjelančevine, ugljikohidrate, te vitamine A, B1, B2, B6, C i D.
Bundeva čisti kožu
Prehrana temeljena na bundevi i sastojcima dobivenih od nje ima blagotvoran utjecaj na ljudski organizam i njegovo zdravlje. Bundeva se, zahvaljujući svojim sastojcima, koji utječu na regulaciju žlijezda lojnica, odavna koristi za umirenje upaljene kože lica te pri pojavi akni i mitesera. Zbog tih se svojstava, a posebno obilja vitamina A, koji se u bundevi nalazi u obliku beta-karotena, a koji, između ostalog, potiče izmjenu tvari u koži, ekstrakti bundeve nalaze u mnogim kozmetičkim linijama za njegu problematične mladenačke, te općenito nečiste i masne kože.
Maska za njegu masne kože sklone upalama i aknama, koja će očistiti i suziti proširene pore kože lica, može se pripremiti i kod kuće. U tu svrhu načinite pire od mesa bundeva, rasporedite ga po licu i pustite da djeluje petnaestak minuta. Ako želite, pireu od bundeve možete dodati i jušnu žlicu zobenih pahuljica. Nakon petnaestak minuta masku isperite mlakom vodom.
Bundeva podiže imunitet
Bundeva sadrži veću količinu beta-karotena, obilje ostalih antioksidansa, vitamina C i E, nekoliko važnih aminokiselina i minerala, a posebno kalij i cink, koji svi zajedno imaju presudnu ulogu u borbi protiv slobodnih radikala i u podizanju cjelokupnog imuniteta organizma. Stoga ljekoviti sastojci iz bundeve štite organizam od različitih alergija i infekcija, što je posebno važno u jesenskom i zimskom razdoblju, artritisa te oboljenja srca i krvotoka (ateroskleroze i srčanog infarkta).
Ulje od koštica bundeve posebno je blagotvorno jer sadrži vrijedne masnoće, bjelančevine, ugljikohidrate, te mnoge vitamine npr. A, B1, B2, B6, C i D.
Zbog spomenutih sastojaka, bundeva snižava kolesterol u krvi te štiti od različitih kancerogenih oboljenja. U borbi protiv slobodnih radikala i za podizanje imuniteta posebno je učinkovito redovito i permanentno konzumiranje hladno prešanog ulja koštica bundeve i njenih sjemenki, kao i korištenje pripravaka na bazi bundeve kao dopunu redovitoj prehrani.
Bundeva liječi
Kada je riječ o zdravlju, osim u preventivne svrhe, bundeva se u pučkoj medicini, ali i u modernoj fitoterapiji (liječenju biljem), koristi kao sredstvo za ublažavanje mnogih teškoća i kao dopunsko sredstvo u liječenju mnogih bolesti.
Sastojci koštica i njihova ulja dobro su poznati i učinkoviti u liječenju poteškoća s funkcioniranjem mokraćnog mjehura i bubrega, a posebno prostate. Ljekoviti sastojci jačaju muskulaturu mokraćnog mjehura, potiču mokrenje, smiruju upalne procese te sprječavaju poremećaje u funkcioniranju mokraćnih organa. I u slučaju poremećaja u funkcioniranju prostate, od čega pati više od polovice muškaraca iznad šezdesete godine života, sastojci bundeve dokazano daju izuzetne rezultate, pa se preporučaju čak i u slučaju početnih stadija kancerogenih promjena na prostati.
Znanstvena su istraživanja dokazala da jušna žlica drobljenih, ekološki uzgojenih koštica bundeve dnevno kroz dulje razdoblje ima preventivni učinak na funkcije mokraćnih organa i prostate, dok veća količina (otprilike 3 žlice dnevno) može bitno ublažiti poremećaje koji nastaju kao posljedica povećanja prostate.
Stanište: bundeva potječe iz Meksika, odakle su je Španjolci prenijeli u Evropu. Prva vijest o bundevi potječe od Kolumba koji je u svoj dnevnik unio pod datumom 3. prosinca 1492. da je tu biljku upoznao na Kubi. Na glasovitom indijanskom groblju u Ankonu kod Lime iz 12. stoljeća našle su se u grobovima prilikom iskapanja koštice bundeve. U rukopisima evropskog kulturnog područja nije nigdje spomenuta bundeva prije nego se Kolumbo vratio u domovinu. Vrsta bundeva, tzv. tikvice (Lagenaria vulgaris Ser.), potječu iz Indije, a udomaćene su na Molucima kao i u Abesiniji. Na području Evrope više se probila okrugla bundeva koja potječe iz Amerike.
Bundeva uspijeva na dubokim i vlažnim zemljištima te sunčanim položajima, a na povoljnim staništima može po 1 hektaru dostići vrlo visoke prinose.
Ljekoviti dijelovi biljke: u prvom redu kao ljekoviti dio biljke treba navesti sjeme, odnosno bundevine koštice (Semen Cucurbitae). Ne manje vrijedan je i jestivi dio bundeve, tzv. usplođe.
Ljekovite i djelotvorne tvari: u prvom redu bogati sadržaj masnog ulja, nadalje fitosterin, bjelančevina, globulin, edestin, lecitin, šećer, fitin, smola, enzimi, diastaza, ureaza, emulzin, nešto salicilne kiseline i brojne mineralne tvari, naročito natrij i kremična kiselina.
Ljekovito djelovanje: brzo proširenje bundeve čitavom Evropom ima se dijelom pripisati činjenici što je pučka medicina brzo upoznala ljekovitost te biljke. Ta je ljekovitost sada našla i znanstvenu potvrdu.
Bundeva je ukusno i prijatno jelo, pogodno za dijetu i lijek za bolesnike koji boluju na želudac, a vrlo je uspješna kao dijetno jelo kod nezdrave ugojenosti.
Bolesnici što boluju na srcu i od šećerne bolesti, kao i oni koji boluju od gihta i reumatizma, trebali bi bundevu što više uključivati u svoju dijetnu ishranu. Bundeve, kao i srodne joj lubenice, vrlo su preporučljive bolesnicima na bubrege i mjehur, tzv. kura s bundevom već je često pomogla gdje su zakazali i skuplji lijekovi.
Dijetna kura s bundevom: oguli se manja bundeva ili dio veće, nareže na male komade ili ploške, te se uz dodatak nekoliko dobro sazrelih rajčica (br. 137) i nekoliko u ploške narezanih komada crvenog luka (br. 7) lagano pirja u vlastitom soku. Može se dodati malo slatkog ili kiselog vrhnja, no ovo se dijetno jelo ne smije soliti. To jelo treba jesti jednom dnevno kroz dulje vrijeme. Kod bolesti bubrega ili mjehura, a naročito kod bolesti bubrega, može se bundeva samo najtoplije preporučiti. Najprije nastupa povećanje tekućih i krutih sastojaka mokraće, a nakon toga slijedi opadanje nakupljanja tekućine u tkivu (edem).
Bundevino sjeme od davnine važi kao vrlo dobro sredstvo protiv crijevnih nametnika. Ako se poduzima kura za liječenje od trakavice, potrebno je kod stroge dijete dobro žvakati 80 do 100 oguljenih sjemenki i oko pola sala nakon toga uzeti pola jedaće žlice ricinusova ulja. Kod toga se ne pojavljuju nikakve neprijatne popratne pojave, ako se kura mora i ponovili radi izostanka uspjeha. Kod crijevnog nametnika oblika oko 1 cm kratkog končića (oxyuris vermicularis) koji je vrlo čest kod djece, uzima se dnevno 10-15 oguljenih sjemenki bundeve, a 1 sat nakon toga 1 čajna žlica ricinusova ulja. Kurom od bundevinih koštica odstranjuje se iz tijela i tzv. riblja trakavica (Botriocephalus Iatus) koja se inače iz tijela naročito teško odstranjuje. Sjemenke bundeve posjeduju, naime, tvari koje štetno djeluju na crijevne parazite i koje ih istjeraju iz tijela, a do danas još nisu pobliže poznate. Sjeme se može nakon ljuštenja dobro zdrobiti i pomiješati s jednakim dijelom sirovog mlijeka tako da nastane kaša. Nipošto se ne smije ukloniti nježna siva pokožica sjemena koja se nalazi neposredno ispod sjemene ljuske jer se u toj pokožici nalaze djelotvorne tvari. Kneipp preporuča da se bundevino sjeme uzima istovremeno s čajem od pelina.
Hladnim putem dobiveno ulje od bundevinog sjemena vrlo je zdravo i korisno stolno ulje, no ono se na žalost dosta brzo užegne, što se sprečava čuvanjem na hladnom i tamnom mjestu u dobro zatvorenim bocama. Ulje se ne smije čuvati u limenim posudama. Ulje od bundevina sjemena odličan je lijek za rane, naročito za opekotine i kao uspješno sredstvo za trljanje ispucanih ruku i nogu uslijed hladnoće.
Kod teškoća s prostatom preporuča se piti po mogućnosti topli i bez šećera - pripravak od skuhanog zdrobljenog sjemena.
Primjena u pučkoj medicini: svi gore navedeni načini potječu iz pučke medicine. Daljnje mogućnosti primjene: kao sredstvo za rane upotrebljava se u pučkoj medicini sušeno i u prašak zdrobljeno bundevino sjeme. Mesnati dio ploda razreže se u tanke ploške te se stavlja na kožne čireve i na ograničena žarišta gnojnih upala (apscesi). Te obloge treba češće obnavljati dok čirevi i apscesi ne sazriju. Ako trudnice za vrijeme trudnoće češće povraćaju, ponovljeno uživanje svježeg mesnatog dijela ploda (i u obliku kompota) donosi pomoć i olakšanje.
Za šećerne bolesnike priprema se čajna mješavina od oljuštenog sjemena, korijena odoljena i listova borovnice u jednakim dijelovima. Od toga se uzimaju 3 čajne žlice za dnevnu količinu od 2 šalice; priprema se kao oparak, a pije se u gutljajima i bez šećera.
Kod vodene bolesti, bolesti mjehura i bolesti bubrega koje nisu na upalnoj osnovi, treba uzimati mnogo bundeve u obliku salate, povrća, sokova ili kompota.
Sirovi mesnati bundevin dio sitno se izreže i zgnječi u kašu što je izvrstan oblog za premorene noge i noge koje peku, za proširene vene kao i za gangrenozna mjesta na tijelu starih ljudi. Mesnati dio bundeve upotrebljava se za obloge samo svjež, jer kuhan ne djeluje.
Juhu, povrće i kompote od bundeve treba što više trošiti u ishrani, a općenito bi bundevi kao ljekovitoj biljci trebalo posvetiti više pažnje
Inga kommentarer:
Skicka en kommentar