BISMILLAH-UBOJICA NASEG MOZGA

Monosodium glutamat - ubojica Vašeg mozga

Monosodium glutamat, također poznat kao MSG, danas se dodaje u mnoge vrste gotove hrane.

MSG još se zove “poboljšivač okusa”, a njegova namjena je da gotovim proizvodima da bolji okus.

Iako zaista poboljšava okus hrane, ova kemijska tvar razara mozak, remeti rad hormona i povezan je s cijelim nizom bolesti.

Što je MSG

MSG je izumio 1908. godine japanski znanstvenik Kikunae Ikeda.

Konzumirajući japansku juhu napravljenu od algi, primijetio je da ona ima poseban, ni s čime usporediv okus. Ikeda je shvatio da je za taj okus zaslužna alga kombu. Uspio je izolirati i patentirati taj okus kao monosodium glutamat.

Od tada se MSG počeo komercijalno koristiti. Danas je gotovo nemoguće pronaći gotov proizvod koji ne sadrži monosodium glutamat.

Industrijski MSG se danas dobiva hidrolizom biljnih proteina uz pomoć hidrokloridne kiseline, izravnom kemijskom sintezom iz akrilonitrila, ili bakterijskom fermentacijom.

Osim što se koristi kao prirodna aroma, alga kombu je zdrava i mnogi makrobiotičari je koriste u svojoj prehrani.

No, kemijski sintetizirani glutamat koji se koristi u gotovim jelima, nešto je sasvim drugo.

Kako MSG uništava Vaše zdravlje

Dr. Russel L. Blaylock, profesor neurokirurgije na Medical University of Mississippi, nedavno je objavio knjigu o poremećajima koji nastaju uslijed unosa monosodium glutamata i aspartama.

Knjiga je napisana na osnovi gotovo 500 znanstvenih radova, a mišljenje Blaylocka dijele i mnogi  drugi znanstvenici poput Adrienne Samuels, Francis J. Waickmana i John R. Haina.

U svojoj knjizi dr. Blaylock razotkriva istinu o ekscitotoksičnosti glutamata.

Ekscitotoksičnost je patološki proces u kojem se živčane stanice oštećuju i odumiru zbog pretjerane stimulacije neurotransmitterima poput glutamata, aspartama i l-cisteina.

Glutamat u našem mozgu djeluje poput neurotransmitera omogućujući prijenos informacija od jedne živčane stanice do druge. Ukoliko se u mozgu nalazi prevelika količina tih tvari, to dovodi do smrti živčanih stanica uslijed njihove pretjerane stimulacije.

Zbog toga se glutamat naziva ekscitoksinom - otrovom koji nadražuje i stimulira živčanu stanicu sve dok ona ne umre.

Sintetički glutamat, koji unosimo u organizam hranom, prelazi krvno-moždanu barijeru i počinje razarati neurone. Velika količina živčanih stanica će umrijeti prije nego što klinički simptomi oboljenja dođu do izražaja.

Neke od mnogih bolesti za koje je znanstveno dokazano da su potpomognute dugoročnim izlaganjem ekscitotoksinama su:

• multipla skleroza
• Alzheimerova bolest
• hiperaktivnost kod djece
• gubitak pamćenja
• kronični umor
• hormonalni problemi
• gubitak sluha
• epilepsija
• Parkinsonova bolest
• hipoglikemija
• demencija
• oštećenja i tumori na mozgu
• poremećaji endokrinog sustava
• pretilost
• alergijske reakcije
• nagle promjene krvnog tlaka
• glavobolje i migrene

Koji proizvodi sadrže MSG

Na žalost, MSG se rutinski dodaje u fast food proizvode, gotove juhe i umake, dodatke jelima, gotove smrznute proizvode te proizvode za mršavljenje. Čak i mnogi restorani kod pripreme jela koriste monosodium glutamat.

Monosodium glutamat može se sakrivati pod sljedećim nazivima:

• pojačivač okusa
• MSG
• monosodium glutamat
• glutamična kiselina
• autolizirani kvasac
• autolizirani protein iz kvasca
• ekstrakt kvasca
• strukturirani protein
• prirodna aroma
• hidrolizirani protein

MSG je čest sastojak ne samo gotovih jela, nego i mnogih lijekova.

Čak i proizvodi za osobnu njegu poput šampona, sapuna i kozmetike mogu sadržati monosodium glutamat pod nazivom “hidrolizirani”, “proteini” i “amino-kiseline”.

Prirodna alternativa MSG-u

Hrana pripremljena kod kuće od pažljivo odabranih sastojaka najzdravija je hrana za Vas.
Ona ima pun okus jer je napravljena od svježih sastojaka i s puno pažnje i ljubavi.

Ako ipak morate povremeno kupovati gotovu hranu, pažljivo čitajte etikete i izbjegavajte štetne sastojke poput monosodium glutamata, aspartama, l-cysteina i drugih aditiva.

BISMILLAH -MARGARIN ILI PLASTIKA

Margarin - izbjegavajte pod svaku cijenu!
 


 　
Margarin se na svjetskoj sceni pojavio 1869. godine, konstruiran kao jeftina zamjena za maslac za radničku klasu. Margarin međutim nema ništa zajedničko s maslacem. Otkako je ratarstva na zemlji čovjek je koristio maslac koji je jedna prirodna, hranjiva i zdrava namirnica. Margarin je nešto sasvim drugo, jedan potpuno neprirodan, nejestiv i štetan proizvod koji se nikako ne bi trebao nazivati - namirnicom.

Margarin se proizvodi od biljnih ulja. Visoka temperatura u procesu prešanja ulja uništava u njima antioksidante te nastaju slobodni radikali koji mogu izazvati velika oštećenja u stanicama i povećati rizik od raka. Zatim se na brutalni kemijski način ulja stvrdnjavaju, postupkom hidrogenacije ili promjenom masnih kiselina (esterifikacijom). U ovim postupcima koriste se opasne kemikalije čiji se ostaci nalaze u gotovom proizvodu na policama naših prodavaonica.

Veliki je problem što i hidrogenizacija i promjena masnih kiselina (esterifikacija) dovode do toga da se molekule masnoće mijenjaju u takve oblike kojih uopće nema u prirodnim masnoćama i potpuno su nepoznate našem metabolizmu. Masnoće grade staničnu stijenku koja je po Bruce Liptonu, međunarodno poznatom naučniku sa područja stanične bilogije, glavni dio stanice jer omogućuje komunikaciju stanice s okolišem. Ako se u nju ugrade neprirodne masnoće iz margarina ona ne radi na normalan način.

U postupku hidrogenizacije ulje se obrađuje vodikom uz pomoć nikla kao katalizatora. Uslijed ovog procesa dolazi do stvaranja trans-masnoća za koje je dokazano da su vrlo štetne za zdravlje. Industrijske trans-masnoće povećavaju rizik od dijabetesa, raka, srčano-žilnih bolesti te oštećenja fetusa. Osim u margarinu, nalaze se i u mnogim vrstama kupovnih peciva, keksa i kolača, sladoleda, čokolade i čipsa.

Promjena masnih kiselina (esterifikacija) znači da se molekule masnoće razbijaju pa se ponovo spajaju po načelu slučajnosti uz pomoć natrij-metilata. Ovdje se ne stvaraju trans-masnoće ali masnoće koje nastaju potpuno se razlikuju od prirodnih masnoća i našem su organizmu neprepoznatljive. Kako masnoće sudjeluju u cijelom nizu važnih biokemijskih procesa u tijelu, tako ove izobličene masnoće izazivaju razne poremećaje i dovode do bolesti. Npr. stvrdnuto palmimo ulje (čest sastojak u margarinima) može pridonijeti stvaranju tromboze (stvaranju ugrušaka u krvotoku).

Ovakvim prelaskom u čvrstu konzistenciju ulja se užegnu i toliko smrde da se ovo mazivo (budući margarin) mora isprati parom. Uz pomoc kaustične sode i kemijskih sredstava za izbjeljivanje ovaj se proizvod izbjeljuje kako potrošaci ne bi vidjeli njegovu ružnu sivu boju. Ako je išta vitamina i minerala preostalo nakon stvrdnjavanja ulja, ovaj zadnji proces ispiranja i izbjeljivanja ih potpuno uništava. Ostaje jedna bezlična masa kojoj se na kraju dodaje umjetni okus i boja maslaca.

Ostaci sljedećih opasnih kemikalija mogu se naći u gotovom proizvodu – margarinu:
ekstrakcijski benzin heksan, u određenoj količini eksplozivan, oštećuje živce
aceton, zapaljiva tvar, štetan za mozak i živce
fosforna kiselina, jaka i opasna kiselina
kaustična soda
metal nikal kao katalizator kod hidrogenizacije
metanol (stvara se od natrij-metilata kod esterifikacije)
izbjeljujuća sredstva
PHA poliaromatski ugljikovodici (jedna od najjačih kancerogenih tvari)
Dio se ovih kemikalija koristi u procesu proizvodnje, a dio se stvara kao rezultat kemijskih reakcija u tom procesu. Jedan dio kemikalija dolazi čak s brodova za transport sirovina, jer se u istim tankovima prevoze kemikalije (npr. razna kemijska otapala) i ulja od kojih se pravi margarin. Sve više znanstvenih studija pokazuje vezu između konzumacije margarina i alergija, ekcema, astme, alergijskog začepljenja nosa i ulceroznog kolitisa kod djece.


Kako margarin sadrži previše omega-6 masnoća iz biljnih ulja, time doprinosi neravnoteži između naše konzumacije za život važnih skupina masnih kiselina, omege-3 i omege-6. Neravnoteža između ovih dvaju masnoća uobičajena je upravo zbog prevelikog unosa omege-6 koja se nalazi u velikom broju industrijski obrađenih namirnica i biljnih ulja, dok omegu-3 nalazimo samo u plavoj ribi, mesu životinja koje prirodno pasu i jajima kokoši koje se slobodno kreću i same nalaze svoju hranu. Ova neravnoteža (višak omege-6) izaziva upalne procese u tijelu te je uzročnik mnogih kroničnih bolesti modernog čovjeka.

Margarin je potpuno neprirodan proizvod prepun opasnih kemikalija brutalno manipuliran na molekularnoj razini te sadrži masnoće strane ljudskom organizmu. Jedan moj kolega je nedavno napravio eksperiment i ostavio jedan poveći komad margarina i isti toliki komad maslaca vani u prirodi. Maslaca je vrlo brzo nestalo, jer je postao hrana raznim mravima, i drugim kukcima te brojnim mikroorganizmima koji se nalaze u prirodi. Margarin je mjesecima ostao netaknut. Nijedno živo biće nije toliko glupo da jede ovo mazivo osim čovjeka.

Naravno, proizvođači margarina vam ništa od ovoga neće priznati jer su u pitanju ogromne, milijunske zarade. Biljna ulja koja se koriste za proizvodnju margarina su bagatelno jeftina pa se ovi proizvodi jako isplate. U Švedskoj čak profesori pri "Livsmedelsverket" (Državna služba za prehrambene artikle) primaju dodatne plaće od margarinske industrije kako bi promovirali ovo nejestivo mazivo kao super zdrav proizvod. Nažalost, novac upravlja svijetom i ljudima, ali polako će se i to promijeniti. Moć je ipak u rukama potrošača jer svaki pojedinac odlučuje gdje će uložiti svoj novac i hoće li biti potrošač ili - žrtva. Zato kupujte maslac, a margarin izbjegavajte pod svaku cijenu!

　
Margarin je izvorno stvoren radi debljanja purana. Kad je izazvao pomor purana,
ljudi koji su uložili sav novac u istraživanja, željeli su vratiti uloženo. Tako su zbili glave kako bi smislili – što učiniti s tim proizvodom, kako bi vratili novac? Margarin je u to doba bio bijela tvar, ni najmanje nalik na hranu, pa su mu dodali žutu boju i počeli prodavati ljudima kao zamjenu za maslac. Kako vam se to sviđa? Smislili su još i dodatnu mudrost: dodali su margarinu različite okusne tvari.
ZNATE LI UOPĆE… Koja su razlike između margarina i maslaca?
Pročitajte do kraja ovaj tekst… Postaje vrlo zanimljivo!
I margarin i maslac imaju približno istu kalorijsku vrijednost.
Ali, konzumiranje margarina može povećati srčane bolesti kod žena za 53% u odnosu na konzumiranje maslaca, kako to navodi najnovije istraživanje Harvard Medicala.
O MASLACU
Maslac je nešto bogatiji zasićenim masnoćama (8 grama) u odnosu na margarin (5 grama).
Jedenje maslaca povećava apsorpciju mnogih drugih hranjivih tvari iz drugih namirnica.
Maslac ima mnoge hranidbene prednosti, dok ih margarin ima svega nekoliko – a i to zahvaljujući tvarima koje su dodane u njega!
Maslac je mnogo ukusniji od margarina i može pojačati i poboljšati okus druge hrane.
Maslac je dio prehrane stoljećima, dok je margarin ušao u uporabu prije nepunih 100 godina.
A SAD, O MARGARINU…
Vrlo mu je visok sadržaj masnih kiselina.
Utrostručuje pogibao od oboljenja srčanih žila.
Povećava ukupan kolesterol i LDL (loši kolesterol) te smanjuje HDL (dobar kolesterol).
Povećava peterostruko pogibao od raka.
Smanjuje kakvoću majčinoga mlijeka.
Smanjuje imunitet i imune reakcije organizma.
Smanjuje proizvodnju inzulina.
I sada ona najpogubnija činjenica… I TO JE OSOBITO ZANIMLJIVO!
Margarine je tek JEDNU MOLEKULU udaljen od toga da bude PLASTIKA… I ima 27 sastojaka kao i BOJE!
Već i ove činjenice dovoljne su za izbjegavanje margarina do konca života, kao i svega ostalog što je hidrogenizirano (što znači da je dodan vodik, mijenjajući time molekularnu strukturu dotične tvari…).
Poslužite se i sami pokusom:
Kupite kutiju margarina i ostavite je otvorenu u garaži ili na nekom sjenovitom mjestu. Nakon nekoliko dana, zamijetit ćete nekoliko pojedinosti:
1
ni jedna muha, pa čak ni one dosadne sitne voćne mušice, ne će ni prići margarinu (to bi vam trebalo nešto reći…)
2
margarin se ne će pokvariti ni promijeniti miris, a to zato jer nema hranidbene vrijednosti. I ništa ne će narasti na njemu: ni gljivice, ni plijesni… Čak ni oni sićušni mirkoorganizmi ne će na margarinu naći podlogu na kojoj bi se udomili. A zašto? Zato jer je margarin gotovo plastika. Biste li rastopili svoju plastičnu posudu i namazali je na svoju plošku kruha?

Zašto je margarin štetan?
Osobe koje jedu dosta margarina i druge namirnice koje sadrže transmasne kiseline znatno češće oboljevaju od kardiovaskularnih bolesti. Kako nastaje margarin Margarin prestavlja emulziju biljnih ulja i vode ili ulja i obranog mleka. Nastaje procesom hidrogenizacije. Dodavanjem atoma vodonika biljnom ulju, pod pritiskom u prisustvu katalizatora, ona prelaze u čvrsto stanje. Tim procesom nastaju štetne transmasne kiseline, glavni sastojci margarina. Margarin je nastao početkom dvadesetog veka i uskoro postao jako popularan, kao ukusna i jeftina zamena za buter. U prehrambenoj industriji margarin i biljna mast se stavljaju u sve proizvode, od kolača do gotove hrane. U restoranima se koriste za prženje i ostalu pripremu hrane. Uticaj transmasnih kiselina Generacije ljudi su porasle na margarinu pre no što se uočila njegova štetnost. Brojnim istraživanjima je zaključeno da transmasne kiseline povišavaju LDL holesterol, takozvani "loš" holesterol, a snižavaju LDL ili takozvani "dobri holesterol". Tako nastaje nepovoljan odnos LDL i HDL holesterola što dorinosi ubrzanju arteroskleroze. Zatim, transmasne kiseline pojačavaju zgrušavanje krvi i povećavaju rizik za nastanak infarkta miokarda i šloga (srčanog i moždanog udara). Okrivljuju se i za smanjenje mogućnosti organizma da koristi esencijalne masne kiseline, neophodne za normalne metaboličke procese. Znači transmasne kiseline su gore od zasićenih masti i treba ih izbegavati. Neznajući to većina ljudi koji žele da se zdravo hrane prednost daju margarinu. Oni koji ga izbegavaju često ne znaju da ga konzumiraju kroz pecivo, keks, kolače, čips, kikiriki, gotovu hranu... Transmasti nanose organizmu ogromanu štetu. Zato je u Americi propisano da proizvođači prehrambenih proizvoda moraju u deklaraciji da navedu prisustvo transmasnih kiselina. Zbog toga su neki smanjili ili prestali da ih koriste. Međutim, mnoge kompanije su ih samo zamenile nešto manje štetnim zasićenim mastima. Tvrdi margarin za testa i kolače sadrži od 19 do 38%, a meki koji se lako maže 11 do 28% transmasnih kislina. Za zdravu ishranu je potrebno izbgavati margarin. Bolje je koristiti umerene količine butera. Zatim treba smanjiti upotrebu masnog peciva, gotove hrane i izbegavati hidrogenizovano ulje koje se koristi za prženje u fritezi. Pri kupovini gotovih proizvoda pažljivo pročitajte deklaraciju i obrtite pašnju da ne sadrže ništa hidrogenizovano i transmsne kiseline.

　

　

Zаto trebа potpuno izbаciti mаrgаrin iz ishrаne.

Inаče o štetnosti mаrgаrinа, već više putа su u strаnoj, pа i u nаšoj jаvnosti vođene polemike, аli tek nedаvno su se društvа zа zаštitu potrošаčа uspelа izboriti zа objаvljivаnje stručnog mišljenjа o štetnosti ovog proizvodа zа ljudsku ishrаnu.

BISMILLAH -LJEKOVITOST LJUTE PAPRIKE

 




Najzdravije namirnice svijeta: čili


   Čili, kajenski papar i feferoni su ljute papričice iz porodice Capsicum.



Energetska i nutritivna vrijednost
 Energetski sadržaj 100 g čilija u prahu iznosi 314 kcal / 1314 kJ. Od toga 55% ugljikohidrata, 17% masti i 12% proteina.

Odličan je izvor minerala željeza (14 mg što čini 142% RDA), magnezija (170 mg što čini 49% RDA), fosfora (303 mg što čini 38% RDA), kalcija (278 mg što čini 28% RDA) i dobar izvor selena (6 μg što čini 11% RDA).

Od vitamina odličan je izvor vitamina A (1,5 mg što čini 185% RDA), vitamina K (105,7 μg što čini 106% RDA), vitamina C (64,1 mg što čini 106% RDA), riboflavina (0,8 mg što čini 61% RDA), niacina (8 mg što čini 50% RDA), tiamina (0,3 mg što čini 37% RDA), vitamina E (29 mg što čini 20% RDA) i dobar izvor piridoksina (3,7 mg što čini 19% RDA), folne kiseline (60 μg što čini 15% RDA) i kolina (66,5 mg što čini 13% RDA).

U sastavu 100 g čilija nalazi se 34 g dijetalnih vlakana, 15 mg beta-karotena, 83 mg fitosterola, 310 μg luteina i zeaksantina, 21 μg likopena i 2,7 mg betaina.

Energetski sadržaj 100 g crvenih čili papričica iznosi 40 kcal / 166 kJ. Od toga 8,8% ugljikohidrata, 1,87% proteina i 0,4% masti.

Čili papričice sadrže raznolike minerale, ali u količinama ispod 10% RDA. Od vitamina odličan je izvor vitamina C (143,7 mg što čini 240% RDA) i dobar izvor vitamina K (14 μg što čini 14% RDA).

U sastavu 100 g čili papričice nalazi se i 1,5 g dijetalnih vlakana, 534 μg beta-karotena, 709 μg luteina i zeaksantina.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba (RDA).
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba (RDA).
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine).



Popularne su zahvaljujući svojem ljutom okusu koji je neizostavan dio mnogih jela i umaka.

Svoj ljuti okus papričice duguju posebnom sastojku koji se zove kapsaicin.

Čim više kapsaicina sadrži, tim je paprika ljuća.

U većim količinama kapsaicin peče usne, jezik i grlo te tjera na plač.

Veliki ljubitelji papreno ljutih jela su Indijci, Vijetnamci, Meksikanci i Mađari.

Većina ljudi ipak voli umjereno ljuti okus koji poboljšava okus hrane i stimulira probavu.

I nije samo to - čili pruža brojne dobrobiti za zdravlje.


Zašto je čili zdrav?

Kapsaicin papričicama daje ne samo ljutinu, nego i posebna ljekovita svojstva zbog kojih ih možemo svrstati među najzdravije namirnice svijeta.

Ljute papričice:

1. Djeluju antiupalno

zahvaljujući kapsaicinu, čili ima antiupalna svojstva. Kapsaicin snažno blokira supstanciju P, koja je povezana s upalnim procesima u organizmu. Redoviti unos čilija može služiti kao odlična prevencija artritisa

2. Sprečavaju bol

najnovija istraživanja potvrđuju da čili učinkovito smanjuje bol izazvanu artritisom, psorijazom i dijabetičkom neuropatijom.

3. Potiču zdravlje kardiovaskularnog sustava

pokazalo se da ljute papričice smanjuju razinu kolesterola i triglicerida te sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka. Kulture koje široko primjenjuju čili imaju puno manji postotak srčanih bolesti, moždanog udara i tromboze.

4. Poboljšavaju probavu

prema ayurvedi, ljuti okus stimulira apetit i poboljšava probavu. Hrana koja se dobro probavlja daje tijelu neophodne nutrijente i energiju, dok hrana koja se ne probavlja dobro, stvara toksine. Zbog toga, prema ayurvedi, dobra probava je ključna za naše zdravlje.

5. "Hrane" naš imunitet

žarkocrvena boja čili papričica svjedoči o visokom sadržaju beta-karotena, ili pro-vitamina A. Samo nekoliko žličica čilija dnevno daje tijelu ekstra doze vitamina C i A koje su bitne u prevenciji infekcija.

6. Sprečavaju rak prostate

istraživanja raka prostate su pokazala da kapsaicin djeluje kao pravi "ubojica" stanica raka. Nakon četiri tjedna terapije kapsaicinom, kod većine životinja zaustavljen je rast stanica raka prostate, a veličina tumora je značajno smanjena. Za prevenciju raka prostate preporučuje se uzimati 400 mg kapsaicina tri puta tjedno.

7. Potiču mršavljenje

ljuti okus koji imaju čili papričice, povećava termogenezu - stvaranje topline u organizmu. Proces termogeneze zahtjeva potrošnju dodatnih kalorija, što rezultira gubitkom masnih naslaga.

8. Sprečavaju čir na želucu

dugo se vremena pogrešno smatralo da unos ljute hrane uzrokuje čireve na želucu. Danas je potvrđeno da ljute papričice ne samo da ne uzrokuju čireve, nego ih sprečavaju zato što ubijaju štetne bakterije i stimuliraju stvaranje zaštitnih želučanih sokova.

9. Pomažu kod dijabetesa tipa 2

redoviti unos čilija može spriječiti dijabetes tipa 2. Studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, govori o tome da redoviti unos čilija smanjuje potrebu organizma za lučenjem inzulina kojim se smanjuje razina šećera u krvi nakon obroka.


Kakve vrste paprike koristiti

Ljutina paprike ovisi o njezinoj vrsti. Međutim, čak u granicama jedne vrste ljutina se može razlikovati od papričice do papričice.

Ljutina paprike se mjeri prema posebnoj skali, pri čemu se koriste Scovillove jedinice:
slatka paprika = 0 jedinica
pepperoncini = 100 - 500 jedinica
pasilla = 1 000 - 1 500 jedinica
rocotillo = 1 500 - 2 500 jedinica
jalapeno = 2 500 - 5 000 jedinica
wax = 5 000 - 10 000 jedinica
vserrano = 10 000-23 000 jedinica
kajenska paprika, tabasko, guntur čili - 30 000 − 50 000 jedinica
crvena savina habanera = 360 000 − 500 000 jedinica
naga viper, infinity čili - 855 000 − 1 500 000 jedinica

Tabasco umak koji je na visokoj cijeni, priprema se od crvene habanere i ima ljutinu 8000 jedinica.

Generalno, čim je papričica (ili umak) ljuća, tim je bolja jer više ljekovitog sastojka - kapsaicina - sadrži.


Ljutina koju daje kapsaicin utječe na potrošnju energije, tj. povećava termogenezu (povećava metabolitičku aktivnost) i upotrebu kisika, do 20 minuta nakon konzumacije. Iz toga se zaključuje da čili može pomoći pri regulaciji težine. U prilog tome idu i studije na eksperimentalnim životinjama znanstvenika sa Sveučilišta u Tajvanu objavljene u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry, koje su pokazale utjecaj na inhibiciju rasta stanica masnog tkiva. Heidi Allison, medicinski specijalist pri internacionalnoj farmaceutskoj kompaniji izdala je knjigu The chili pepper diet u kojoj tvrdi da čili u hrani smanjuje apetit, potiče metabolizam, općenito govori o pozitivnom djelovanju kapsaicina na reduciranje tjelesne težine.

U časopisu American Journal of Clinical Nutrition australski znanstvenici su objavili rezultate studije koja ispituje utjecaj čilija na smanjenje rizika od hiperinzulinemije (povećane količine inzulina u krvi), poremećaj povezan s dijabetesom tipa 2. Kada se jelu doda čili, količina inzulina potrebnog za smanjenje šećera je manja, a značajnije se smanji kada se čili redovito konzumira

Pilot studija provedena na Sveučilištu Tasmanija, School of Life Science otkrila je da redovita konzumacija čilija može poboljšati i regulirati san, što povoljno utječe na kardiovaskularno zdravlje.

Vanjska primjena kapsaicina u obliku krema ublažava boli na koži koje uzrokuje herpes zooster, neuralgija ili postoperativne traume vezane uz amputaciju.

Jedno upozorenje, prevelike količine čilija mogu imati utjecaj na pojavu raka želuca. Ljutina se može razblažiti čašom mlijeka ili jogurtom

Kulture koje u pripremi jela koriste veće količine čilija imaju niži stupanj pojave srčanog i moždanog udara te plućnu emboliju. Rezultati jedne studije upućuju na to da začinjavanje jela čili paprikama može zaštititi masti prisutne u krvi od oštećenja slobodnim radikalima, prvom stupnju koji vodi k aterosklerozi. Australski istraživački tim objavio je studiju u British Journal of Nutrition o utjecaju kapsaicina na smanjenje oksidacije kolesterola što reducira rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti.

Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Cancer Research, u svibnju 2006. govori da postoji mogućnost da kapsaicin iz čilija može spriječiti širenje tumornih stanica prostate, a neke studije upućuju i na sprječavanje širenja raka jetre.

Uz čili je vezana predrasuda o tome da doprinosi nastajanju čira želuca. Međutim istina je upravo suprotno, čili uništava štetne bakterije (kao što je Helicobacter pylori) i potiče lučenje zaštitnih želučanih sokova.

Balzam od čilija
~ protiv bolova u kostima, zglobovima i misicima ~Ljekovitost

Američki starosjeditelji od davnina upotrebljavaju čili papriku kao lijek. Koristi se i u indijskoj ayurvedi, te kineskoj, japanskoj i korejskoj medicini, kao pomoć kod probavnih problema, za stimulaciju apetita, bolove u mišićima i ozebline. U Europi i Americi koriste se preparati za vanjsku uporabu- melemi, gelovi i oblozi, za smanjenje bolova vezanih uz osteoartritis, reumatoidni artritis, bolove u mišićima i zglobovima i za poboljšanje cirkulacije

Kapsaicin snižava temperaturu, djelovanjem na moždani centar za regulaciju tjelesne temperature. Upravo iz tog razloga u tropskim i suptropskim krajevima ljudi konzumiraju cayenne papriku jer im pomaže da lakše podnesu vrućine.

Pri vanjskoj uporabi pokazuje snažno analgetsko djelovanje, Ublažava bol tako što uništava tzv."spoj P" koji se nalazi u živčanim stanicama i zadužen je za prijenos osjeta boli u mozak. Ovaj učinak je privremen.

Čili paprika stimulira cirkulaciju krvi, snižava krvni tlak i nivo kolesterola u krvi. Tinktura od čili paprike je efikasna prva pomoć kod infarkta i krvarenja.

Pospješuje probavu, pa se koristi kao sredstvo za smirivanje probavnih smetnji.

Izaziva pojačano znojenje, čime pomaže liječenje prehlade, problema sa sinusima i groznice. Pospješuje izbacivanje sluzi iz pluća.

Kapsaicin smiruje migrenu i reumatoidni artritis. Korištena kao oblog, čili paprika smanjuje bol u donjem dijelu kralježice.

Kapsaicin i drugi sastojci čili paprike djeluju i na:

- smanjenje agregacije (nakupljanja) trombocita
- dijabetičku neuropatiju
- postoperativnu bol (mastektomija - odstranjivanje dojke ili amputacija udova)
- mišićnu bol uzrokovanu fibromialgijom
- bolove uzrokovane Raynaudovom bolesti
- bolove kod herpes zostera (neuralgija) i dr.

Kapsaicin je jedan od glavnih sastojaka sprejeva za samoobranu. Takoder je repelent, pa se koristi u sredstvima protiv mravi i žohara.

Pored toga, idealan je pojačivač okusa koji ne povećava broj kalorija u obroku. Bogat je beta-karotenom koji se u krvi pretvara u vitamin A i pomaže pri borbi sa infekcijama.

Čili paprika slovi kao i učinkovito sredstvo protiv mamurluka, ali i kao afrodizijak.

Dobro je znati

- male kolicine čili paprike su ljekovite, dok prekomjerena upotreba moze uzrokovati probavne, bubrezne i jetrene tegobe
- uzimanje čili paprike ne preporuca se kod cira na zelucu i hemoroida
- čili papriku ne uzimati u isto vrijeme s anelgeticima i lijekovima za snizenje krvnog tlaka
- kod vanjske primjene, pripravke od čilija ne koristiti duze od 2 dana. Nakon 14 dana, pripravci se mogu ponovo primijeniti na istom mjestu
- pripravke od čilija ne nanositi na ispucanu kozu i otvorene rane
- kapsaicin u svjezem i suhom čiliju moze izazvati upalu koze, pa kada radite sa čilijem stvaite rukavice (za svaki slucaj)
- sto se čili duze kuha, okus ce mu biti jaci
- da bi se prigusila ljutina i osjecaj paljenja u ustima i zelucu, sa čili paprikom treba jesti rashladeni jogurt kao sto to cine Indijanci ili uz jelo piti pivo kao sto to cine Tajlanđani. vatru u ustima će smanjiti i nekoliko gutljaja mlijeka ili nekoliko zlica sladoleda.

Balzam od čilija poboljsava cirkulaciju krvi i tako ublazava bolove. Etericno ulje ruzmarina ima slicno djelovanje, ali mnogo djelotvornije prodire u kozu pa dodatno pojacava anelgeticko djelovanje kapsaicina.

30 ml ulja od čilija
2 g pčelinjeg voska
20 kapi etericnog ulja ruzmarina

Otopiti pcelinji vosak. Ulje od čilija zagrijati i polako umijesati u vosak. Nastavite mijesati dok se krema ne ohladi i ne zgusne. Tada umijesati etericno ulje ruzmarina. Balzam staviti u posudicu. 2-3 puta na dan uljem namazati bolesni dio tijela.

Čili paprika u kozmetici

Vanjskom uporabom, u obliku gelova, melema i obloga smiruje kožne probleme, kao i svrbež kod psorijaze.

Čili paprika je efikasno sredstvo protiv opadanja kose

Čili paprika je u mnogim kulturama tradicionalno sredstvo koje se koristi za prevenciju opadanja kose, kao i za ponovni rast kose. Kapsaicin zagrijava i stime stimulira folikule kose, čime se smanjuju upale i potiče rast nove kose. Nedavne studije u Japanu (Journal of Growth Hormone & IGF Research, listopad 2007), pokazale su da je nakon 5 mjeseci oralnog uzimanja kapsaicina,osobama koje su patile od alopecije narasla kosa u znatnijoj mjeri (65%) u odnosu na grupu koja je uzimala placebo (12%).

Ovaj tretman se može provoditi na dva načina:

1. Oralno uzimanje - 6 mg kapsaicina dnevno rezultira ponovnim rastom kose. Mogu se koristiti kapsule čistog kapsaicina, kojih ima na tržištu, ili se može mljevena čili paprika dodavati u hranu. Žličica paprike je dovoljna dnevna doza. Ako se koriste kapsule, nećete imati osjećaj da vam se tijelo grije. Prema nekim istraživanjima, postiže se još bolji rezultat ako se uz kapsaicin uzimaju i izoflavonoidi- najbolji izvor je soja, koja sadrži oko 200 mg izoflavonoida/ 100 grama.

2. Vanjska primjena - kao alternativa, čili paprika se može nanositi direktno na vlasište, u obliku različitih preparata. Neki od tih preparata su:


Efikasan preparat protiv opadanja kose

15 gr tinkture čili paprike
10 g ricinusovog ulja
100 gr rakije lozovače

po želji eterično ulje ruže

Pasta od čili paprike

Napravite gustu pastu od mljevene čili paprike i destilirane vode. Nanesite na vlasište, ostavite da djeluje 30 minuta i isperite.

Sprej od čili paprike s jabučnim octom

Pomiješajte 3 i pol žličice mljevene čili paprike s 0,5 litara jabučnog octa. Sprejajte vlasište i ostavite da djeluje 30 minuta prije ispiranja.

Upozorenje
Svjesna sam da je ćelavost veliki udarac muškom egu, ali znajte da sva navedena sredstva za vanjsku uporabu koja sadrže čili papriku su iznimno nadražujuća. Ako ste se ipak odlučili pokušati neki od navedenih tretmana, budite svjesni da ćete morati pretrpiti popriličnu bol. Nikako ne dopustite da vam sredstvo dospije u oči, i temeljito ga isperite s kose nakon tretmana!

Sredstvo za povećanje usana s čili paprikom

Ako želite povećati usne bez silikonskih i inih injekcija, ovo je za vas idealan način.
(2 tube balzama za usne)

mljeveni đumbir
mljevena crvena paprika
1-2 kapi eteričnog ulja paprene metvice

Otopite balzam za usne i dodajte malu količinu mljevenog đumbira i čili paprike- oko 1/10 žličice. Dobro promiješajte i u prohlađeno dodajte eterično ulje. Ulijte u malu posudicu i ostavite otvoreno dok se ne skrutne. Nanesite vrlo malu količinu na usne! Ovaj preparat će izazvati lagano trnjenje usana, ali će ih povećati, jer čili paprika pojačava cirkulaciju krvi i zagrijava usne! Eterično ulje metvice će malo rashladiti i osvježiti usne.

Sjajilo za usne s čili paprikom

Isti efekt privremenog povećanja usana ćete dobti ako mrvicu mljevene čili paprike dodate u sjajilo za usne.

Zagrijavajući piling za stopala s čili paprikom i đumbirom

Izniman je za hladne zimske dane, jer poboljšava cirkulaciju krvi. Nakon tretmana stopala će vam biti meka i relaksirana.

80 g smeđeg šećera
80 g bademovog ulja
6 kapi eteričnog ulja naranče
2 kapi eteričnog ulja đumbira
1 razom puna žličica čili paprike

U plastičnoj zdjeli pomiješajte šećer i bademovo ulje. Dodajte eterična ulja i dobro promiješajte. Na kraju dodajte čili papriku i ponovo promiješajte. Sjedite na rub kade i šakom pilinga snažno izmasirajte jedno, pa drugo stopalo. Ne zaboravite prste, zglobove, ni pete, a posebno obratite pozornost na zadebljane dijelove kože. Dobro isperite i posušite stopala.

Oprez: Pazite da vam piling ne dođe u kontakt s očima i sluznicom, a također, nakon pilinga dobro isperite kadu, jer uroniti čitavo tijelo u kupku s ljutom čili paprikom može biti vrlo bolno iskustvo! (by Mila Prlj)

Jednostavan način da ljutu papriku dodate u Vaš meni

Vrlo jednostavan način da dodate ljuti okus u Vaš svakodnevni meni jest da uz jelo koristite svježe ili ukiseljene ljute feferone ili gotove umake od čilija. Možete koristiti i čili u prahu, posipajući njim jela.

U trgovinama indijske hrane možete pronaći zdrav i ukusan indijski pickles - ljuti fermentirani proizvod od limete, manga, ulja gorušice, čilija i drugih začina.

Možete dodavati čili i tijekom pripreme jela - ali pripazite da ne otjerate od stola prijatelje ili članove obitelji!


Koju količinu ljute paprike unositi?

Unos ljute paprike ovisi o postotku kapsaicina koji ona sadrži - što se vidi po njezinoj ljutini.

Iako je ljuta paprika jako ljekovita, nemojte pretjerati. Kao i u svemu, u konzumiranju ljutog okusa potrebna je zlatna sredina. Ayurveda govori o tome da prekomjerni unos ljutog može imati negativne posljedice na zdravlje.

Obično, dovoljno je da unesete 1-2 žličice ljute paprike dnevno.




　

BISMILLAH -VEGETA -ZACIN ILI OTROV?

Vegeta - OTROV!

　

E621 (mononatrijev glutaminat, MSG) je poboljšivac okusa (okus kocke za juhu,kombiniranih zacina, vegete). Postoje izvješca o cijelom spektru reakcija na ovaj sastojakpoput pojacanog lupanja srca, migrene, depresije, promjena raspoloženja, napetosti, žedi,mucnine. Kolicina ovog aditiva koja izaziva reakcije varira od osobe do osobe. Neke reakcije javljaju se i do 48 sati nakon konzumacije stoga ih vecina ljudi ne povezuje sa glutaminatom.
O ovom sastojku napravljene su brojne studije, a u jednoj od njih je na laboratorijskim životinjama izazvano oštecenje mrežnice i sljepoca nakon konzumacije vece kolicine glutaminata. Smatra se da konzumiranje tijekom vremena zbraja, te može potaknuti razvojnormotenzivnih glaukoma koji je pojacano prisutan u istocnoj Aziji gdje se glutaminat koristiu velikim kolicinama. Vecina je proizvodaca hrane dobrovoljno prestala upotrebljavati E621(glutaminat) u svojim namirnicama. Potrebna je pažnja prilikom kupovine namirnica, jer E621 može doci zamaskiran i pod razlicitim imenima ili nazivima poput „hidroliziraniproteini" ili „autolizirani kvasac".

15% vegete je
E621 – Mononatrijev glutaminat
Nalazi se u tjesteninama, pekarskim proizvodima, krekerima, grickalicama, žvakama, juhama, topljenim sirevima i pripravcima od sira, gotovim jelima, dodacima jelima, margarinima, senfu ... Prirodno je i u ribi, mlijeku, pomidorima, ali tu nije štetan. Često se nalazi i pod imenom «prirodna aroma». Učestala upotreba može izazvati: glavobolje, mučnine, vrtoglavice, lupanje srca, tjeskobe, bolove u prsima, hiperaktivnost, nadutost, žeđ, hladan znoj, crvenilo lica, alergijske reakcije (posebno kod asmatičara). U velikim količinama može dovesti do odumiranja živčanih stanica, a to se pak povezuje sa nastankom Allzheimerove, Parkinsonove, Huntingdonove bolesti. Zabranjen je u dječjoj hrani.



 Natrijum glutaminat je hemikalija koja vam nadražuje jezik, i zove se još i – pojačivač ukusa, što će reći - laže vas, odnosno – u dodiru sa nervnim završecima u jeziku izaziva neprirodno jak organoleptički utisak, tj. ukus. Ja to zovem Bogohulna rabota!)
...
Vegeta: so, sušeno povrće 15,5% (šargarepa, paštrnak, luk, celer, peršunov list), začini, šećer, boja (riboflavin), kukuruzni skrob, pojačivači ukusa – mononatrium glutaminat i binatrium inozitat
Bag: sušeno povrće 15%, so do 55%, natrium glutaminat (E621) do 15%
Kulinat: so do 60%, sušeno povrće 14%, pojačivač ukusa E612 do 14%, E635, dekstroza, začini i prirodna boja E101(i) 0,03%
Začin C: so, šećer, pojačivač ukusa natrium L glutaminat, sušeno povrće minimum 8% (peršunov list, celerov list), biber, prirodne boje – riboflavin i kurkumin
Dakle, iz priloženoga se da videti da je „fora“ u čarobnoj hemiji, a ne u sušenom povrću. Uzmite samo sušeno povrće i dodajte ga u vašu supu, uz so i začine, upravo onoliko koliko ga realno biva u dozi nekog od čudotvornih proizvoda sa spiska koji inače sipate, i videćete da je supa „bljutava“ u odnosu na onu koju „oplemenjujete“ kritikovanom smešom. Ako, pak, u istu takvu supu dodate, u prikladnoj proporciji, samo natrijum glutaminat, ili slično sranje sa liste E612-621 i ostalih „E“ listâ, onda će supa biti „izvrsna“! Prema tome, sušeno povrće je tu samo kao pokriće za hemijsku supstancu koja će vas prevariti i zatrovati. Tako vi skupo plaćate so, mrvicu sušenog korenja i mrvičicu začina, a uz to kupujete otrov i prevaru! Ja to zovem – kriminalni akt, ne znam za vas...          

BISMILLAH-LJEKOVITOST MANGA

Mango je nadaleko poznat kao "kralj voća", a to nije bez razloga. Bogat je aminokiselinama, vitaminima C i E, flavonoidima, beta karotenom, niacinom, kalcijem, željezom, magnezijem i kalijem

Mango (mangifera indica) je egzotičan plod poznat i kao tropska breskva, a u njemu su pomiješani okusi breskve, narandže i ananasa.

Ovo voće je bogato prirodnim hranjivim sastojcima koji njeguju kožu i čine je sjajnom i lijepom, a to najbolje znaju stanovnice tropskih predjela.

Zreli plod manga obično je veličine kruške i može biti različitih boja, od žute do ljubičaste, a meso ploda je vrlo ukusno i slatko. Plodovi koji nisu dovoljno zreli koriste se u pripravljanju raznih slanih jela, jer su manje slatki, a jela pripravljena sa mangom imaju posebnu, egzotičnu aromu. Plodovi koji su zreli se jedu svježi i koriste za pripravljanje raznih sokova i slastica.

Mango sadrži vitamine A, B, C, E i K, a bogat je i kalijem, bakrom i esencijalnim masnim kiselinama, dok je kora izrazito bogata vlaknima, što pomaže pri reguliranju probave.

Zbog svih svojih dobrih sastojaka, mango je dobrodošao u prehrani tokom sva 4 godišnja doba, ali nažalost kod nas je još uvijek nedovoljno korišteno voće.

Naučno je potvrđena uloga manga u prevenciji anemije, u kontrolisanju krvnog tlaka i jačanju imunološkog sistema.

Mango je također vrlo efikasan u zaštiti od isušivanja kože, pa se iz tog razloga često može pronaći kao jedan od sastojaka prirodne kozmetike.

Usitnjeno meso ploda manga može se koristiti i kao izrazito dobra maska za lice, koja je hranjiva i ugodna za kožu.




　
  Hrana kao lijek

Mnogim istraživanjima dokazalo se zašto bi se mango trebao naći na jelovniku, a ako niste sigurni u njegovu moć, provjerite za što je sve koristan.

Mangom protiv dijabetesa
Studija provedena na 20 pretilih osoba koji su konzumirali 10 g manga tokom 12 nedelja ukazala je na pozitivne učinke manga na zdravlje.

Naime, nakon 12 nedelja u pretilih je uočena snižena razina šećera u krvi. No, također došlo je do porasta indeksa tjelesne mase u ženskih ispitanika


Mango štiti od raka debelog crijeva i dojke
Mango također može pomoći u sprečavaju rasta stanica raka debelog crijeva i dojke, sudeći prema rezultatima studije istraživača Texas AgriLife Researcha, koji su proučavali pet najčešćih vrsta manga dostupnih u SAD-u.

Mango - saveznik za mršavljenje
Mango je pravi rudnik vlakana, vitamina A, B6 i C te tvari zvanih triterpen i lupeol, koje mogu inhibirati rak kože i debelog crijeva.

Osim što štiti od šećerne bolesti i određenih vrsta raka, mango može biti saveznik svih onih koji vode bitku sa suvišnim kilogramima. Unutrašnjost mu je iznimno mesnata pa može ugodno zasititi, a s obzirom na to da je bogat vlaknima, ona pomažu u eliminaciji toksina iz tijela.

U proljeće i rano ljeto volimo se okrenuti hrani koja će nam pomoći kožu pripremiti za jače sunce ili nam dati tamniju boju puti. Mango je u tome od velike pomoći jer u sebi krije visok sadržaj beta-karotena, što znači da je idealan za postizanje brončane boje kože.

  

BISMILLAH -LJEKOVITOST DINJE

Dinje su izrazito hranjive i niskokalorične, osvježavaju i imaju najveću količinu beta-karotena koji je antioksidant i pomaže u sprječavanju rizika od nastanka nekih vrsta raka

Dinja sadrži i dosta kalija, kao i vitamina A i C. Ako ste na dijeti, dinja je odlično rješenje. Možete je jesti koliko želite, bez razmišljanja o broju kalorija. Tajna dinje je u velikoj količini vode. Ona vam neće samo ugasiti žeđ, već vas može i zaštititi od sunčevih opekotina.
Sok od dinje će vam pomoći da se zaštitite od štetnog zračenja sunca. Dinje su bogate antioksidantima koji organizmu pomažu u zaštiti od štetnih radikala koji oštećuju stanice kože.
Osim ploda, koji je dobar i za uklanjanje viška vode iz organizma, mogu se jesti i suhe koštice dinje, koje se naročito preporučuju ljudima koji boluju od bolesti bubrega.
Dinja sadrži veliki postotak vode, oko 90%, a vrlo malo šećera, oko 10%. Također, sadrži dosta minerala i vitamina. Dinja ima 29 kalorija na 100 grama, što je ubraja u niskokalorično voće. Sadrži mnogo kalija, zbog znatnog sadržaja vitamina A, a budući da sadrži i vitamin C, kalcij, magnezij, fosfor i biotin, dinju treba konzumirati u velikim količinama. Kalij pomaže organizmu u oslobađanju viška natrija i tako smanjuje povišen krvni pritisak.

Energetska i nutritivna vrijednost

Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, dinja je u skupini s ostalim vrstama voća. Za tu skupinu namirnica preporuka je 2-4 serviranja u danu.
Niska energetska vrijednost dinje i velik udio vode čine tu namirnicu vrlo popularnom u ljetnim mjesecima. Plod dinje za konzumaciju mora biti potpuno zreo; vrlo je sočan, slatkog okusa, svojstvene arome i djeluje osvježavajuće.
Energetska vrijednost dinje iznosi samo 34 kcal na 100 g svježe namirnice.
U 100 grama svježe dinje u prosjeku ima 91 g vode, 0,1 g masti, 0,8 g bjelančevina, 7,9 g ugljikohidrata, 8 g šećera i 0,9 g vlakana.
Dinja je iznimno bogata vitaminom C (31% od RDA u 100g), a neke vrste (npr. cantaloupe) bogate su i vitaminom A koji je prisutan u obliku beta-karotena (10% od RDA u 100g).
Sadrži i druge vitamine i minerale, iako u manjim količinama: tiamin, niacin, vitamin B6, folate, pantotensku kiselinu, željezo, magnezij, bakar, kalij, mangan, fosfor.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost

Veoma su važni pozitivni učinci dinje na zdravlje organizma:
Dinja se koristi za osvježenje i psihičko smirenje, pomaže kod upale žučnih i mokraćnih puteva, probavnih smetnji te kod uboda i opekotina. Oblozi - na bolno mjesto stavi se oblog od iscijeđenog soka dinje ili od izribane dinje.

• sadržaj vitamina C i A koji ujedno djeluju kao antioksidansi, štiteći organizam od kardiovaskularnih bolesti i starenja
• voda i kalij potiču rad bubrega, pomažu u uklanjanju štetnih tvari iz organizma, a kalij ima blagotvoran učinak kod osoba s visokim krvnim tlakom jer ga smanjuje
• povoljnim djelovanjem biljnih vlakana olakšava probavu i pomaže u smanjenju tjelesne težine i nadimanja u trbuhu
• zbog visokog sadržaja beta-karotena dinja se ubraja među antikancerogenu hranu
• oblog od iscijeđenog soka dinje ili od naribane dinje služi za otklanjanje boli

• U lekovite svrhe se koriste: koren, pulpa i semenke. Dinja štiti organizam od: kardiovaskularnih bolesti, starenja, upale urinarnog sistema, prekomerne telesne težine stomačnih probema nervnih poremećaja promena na noktima  Dinja potječe iz Azije i Afrike. Rimljani i Egipćani također su je poznavali i smatrali izvrsnom hranom, ali u svom prvotnom obliku je veličine naranče. Biblija spominje dinju za kojom su Izraelci žalili kao za omiljenom hranom 40 godina lutajući pustinjom. Druga imena dinje su dina, dumlek, melon, pipan, pipun, pekun, pepun. Dinja je jednogodišnja niska puzava biljka velikih sočnih i slatkih plodova. Listovi su joj nepravilno razdijeljeni a cvjetovi se sastoje od dviju polovica. Plod je mesnat, žute ili žutonarančaste boje. Najpoznatije su narančaste i zelene dinje, a ima ih različitih veličina. Vrijeme cvatnje: Svibanj - lipanj. Miris i okus: Karakterističnog je jakog mirisa i slatkasta okusa. Stanište: Uzgaja se na poljima, u "bostanima", te u vrtovima. Branje i prerada: Beru se od svibnja do rujna, a u liječenju se koriste korijen, plod i sjeme. Ljekoviti sadržaj: Plod sadrži 95% vode, 0,1 masti, 0,8 bjelančevina, 8 g šećer, limunsku kiselinu, eterična ulja, bakar, željezo, cink, mangan, fosfor, kalij i vitamine C, B, A, a sjeme sadrži dušične spojeve, fitin, masno ulje. Korijen sadrži kalcijev malat, pektin, smolu, vosak i melonemetin, a to je tvar koja izaziva proljev i povraćanje. Ljekovito djelovanje - Dinja se koristi u liječenju vanjskih i unutarnjih bolesti. - U vanjskoj uporabi sluz sjemena dinje stavlja se kao oblog na opekline i ubode raznih insekata. - Slatkasti mesnati plod jede se svjež i priprema na razne načine. - Prirodni je zaštitnik organizma od kardiovaskularnih tegoba. - Dinja je dobra namirnica u raznim dijetama kod mršavljenja, a njen sok je lijek za upalne procese sluznice želuca i crijeva. - Kao antioksidant spada u antikancerogenu organsku hranu. - Emulzija od mljevenih sjemenki služi za liječenje opekotina, te uboda raznih insekata. Preporučuje se i kao pomoć bubrežnim bolesnicima i to onima koji imaju pijesak u mjehuru ili bubregu. - Oblog od soka dinje ili naribane dinje rabi se kod raznih bolnih stanja te se stavlja na bolno mjesto a ako namažete tijelo sokom dinje, štititi će vas od štetnog zračenja sunca. Kod tegoba se bubregom preporuča se jedenje koštica dinje. - Plod, sjemenke, korije i ulje od sjemenki, dobro su ljekovito staro sredstvo za liječenje raznih tegoba kao što su kašalj, temperatura, paraziti, želučane, probavne, bubrežne i urinarne smetnje. Čaj od cvijeta dinje dobar je za iskašljavanje i povraćanje. - Zapadna pučka medicina rabi dinju za liječenje abraza i drugih smetnji na koži, bolesti želuca i crijeva, opeklina, crijevnih parazita i drugih bolnih stanja.

BISMILLAH --LJEKOVITOST VISNJE

                                                        





Višnja (lat. Prunus cerasus) je drvo iz porodice Rosaceae, a pripada rodu Prunus, zajedno s trešnjom i šljivom. Kultivirana višnja selektirana je od raznih divljih vrsta Prunus cerasus. Prve kultivirane vrste pojavile su se na obalama Kaspijskog i Crnog mora, a bila je poznata starim Grcima u 3. stoljeću pr. Kr.
Bila je dosta popularna kod Perzijanaca i Rimljana, koji su je raširili po cijelom carstvu. U Ameriku je stigla odmah po doseljavanju prvih kolonizatora.

Drvo višnje naraste od 4-10 m, koje se više širi u širinu nego raste u visinu. Plod joj je kiselkast i opor, crvene boje. Razvoj ploda traje 2-3 mjeseca.



Energetska i nutritivna vrijednost
 Energetska vrijednost 100 g svježih višanja iznosi 50 kcal/209 kJ. Od toga sadrži 12,2% ugljikohidrata, 1% proteina i 0,3% masti.

Od minerala višnje sadrže značajnije količine kalcija (16 mg što čini 2% RDA), željezo (0,32 mg što čini 2% RDA), magnezij (9 mg što čini 2% RDA), fosfor (15 mg što čini 5,6% RDA), cink (0,1 mg što čini 1% RDA) i bakar (0,1mg što čini 10% RDA).

Od vitamina višnje u značajnijim količinama sadrže vitamin C (10 mg što čini 12,5% RDA), tiamin (0,03 mg što čini 3% RDA), riboflavin (0,04 mg što čini 3 % RDA), niacin (0,4 mg što čini 2,5% RDA), pantotensku kiselinu (0,14 mg što čini 2% RDA), vitamin B6 (0,04 što čini 3% RDA) i vitamin A (64 mcg što čini 4% RDA).

Od ostalih nutrijenata višnje na 100 g sadrže nešto vlakana, 1,6 g te fitokemikalije lutein i zeaksantin 85 mcg.



Ljekovitost
 Poznato je da nutricionisti redovito preporučuju konzumiranje što više raznovrsnog voća, a razloga za konzumiranje višanja je uistinu mnogo. Ovi plodovi pobuđuju maštu i kreativnost raznolikošću pripreme, ali i nutritivnim bogatstvom. Višnje su toliko dobre da nisu samo zanimljive s gurmanskog stajališta, nego su i predmet brojnih znanstvenih studija.
Američko društvo kemičara navodi da 20 višanja dnevno ili koncentrat od te količine višanja ima isti učinak na oslobađanje od boli kao aspirin ili ibuprofen.

Višnje su poznate po svojoj živoj crvenoj boji. Tu boju duguju polifenolnim flavonoidima antocijanima, pigmentu koji daje crvenu, ljubičastu ili plavu boju voću, a najviše su koncentrirani u koži. Zahvaljujući antocijanima, ali i drugim fitokemikalijama (beta karoten, lutein i zeaksantin) višnje posjeduju snažno antioksidacijsko djelovanje koje vrlo povoljno utječe na zdravlje našeg organizma, a sadržaj im je veći nego u primjerice brusnicama i jagodama.
Antioksidativni učinak jači je nego u crnom vinu, tamnoj čokoladi ili 100% soku od naranče. Najjači učinak pokazuje koncentrat soka od višanja, zatim sušene višnje, zamrznute, a najmanje 100% sok od višanja.

Dio znanstvenih istraživanja proučavao je kako višnje utječu na oporavak sportaša nakon intenzivnih treninga. Studija provedena na Sveučilištu Vermont pokazala je da dva puta dnevno 350 ml 100% soka od višanja doprinosi smanjenju boli u mišićima. Sok od višanja kao dio režima treniranja prije i tijekom maratona doprinosi bržem oporavku i smanjenju upale mišića. Sve više nutricionista savjetuje višnje kao tretman za oporavak nakon raznih sportskih natjecanja.

Od polovice prošlog stoljeća prikupljaju se znanstveni dokazi o utjecaju ljekovitih sastojaka iz višanja na upalna stanja kao što je giht i artritis. Posljednja ispitivanja pokazuju da oko 300 g svježih višanja ili 250 ml soka doprinosi ublažavanju simptoma gihta. Znanstvenici s istraživačkog instituta Baylor pokazali su da dnevno konzumiranje višanja utječe pozitivno na smanjenja boli kod osteoartritisa. Stručnjaci iz Arthritis Foundation (SAD) preporučuju oboljelima od artritisa tri puta dnevno popiti 100% sok od višanja razrijeđenog s malo vode.

Konzumiranjem višanja potiče se zdravlje kardiovaskularnog sustava jer doprinose smanjenju razine kolesterola u krvi, smanjenju rizika od pojave ateroskleroze i metaboličkog sindroma.

Zvuči nevjerojatno, ali čini se da bi višnje mogle zamijeniti lijekove kao što su aspirin ili ibuprofen kod blažih bolova. Američko društvo kemičara navodi da 20 višanja dnevno ili koncentrat od te količine višanja ima isti učinak na oslobađanje od boli kao aspirin ili ibuprofen.

Od višanja se i bolje spava, jer je prirodan izvor hormona melatonina. S dvije čaše soka od višanja tjedno pomažemo regulaciji ritma srca što pomaže zdravijem snu.

Preliminarna istraživanja na laboratorijskim životinjama pokazuju obećavajuće rezultate o djelovanju fitokemikalija iz višanja na smanjenje rizika od pojave raka. Flavonoid kvercetin se pokazao kao vrlo moćni antikancerogeni agent, uz elaginsku kiselinu i perilil alkohol vrlo je snažan u borbi protiv raznih oblika raka.

Višnje se dijele u dvije glavne skupine Bigarreaus s čvrstim tkivom i Gransili, Guines s mekšim tkivom. Glavne sorte višanja Morello i Amarelle. Danas postoje i mnogi hibridi kao što su višnje koje su kiselo, slatko gorke do opore. Punog su okusa i idealne za kuhanje, konzerviranje ili proizvodnju likera. Kupit ih možete svježe, zamrznute, sušene, kandirane, kao kompot, konzervirane u alkoholu ili sirupu od šećera s peteljkama, te kao liker ili rakija od višanja.

Aromatični plodovi višnje mogu da se konzumiraju u neograničenim količinama, zato što su prava riznica vitamina i minerala.


Ubrajaju se u jednu od najzdravijih vrsta voća, jer pored toga što su izuzetnog ukusa imaju i ljekovito dejstvo, odavno poznato u narodnoj medicini.

Posljednja istraživanja su potvrdila blagotvorno dejstvo višanja čija je ljekovitost odavno poznata u narodnoj medicini.

Višnja se pokazala uspješnom u smanjenju upalnih procesa i ublažavanju bola kod artritisa, posebno kod gihta.

Istraživanja su pokazala da čaša soka od višanja može da ublaži bolove u zglobovima jer aktivni sastojci iz ovog voća smanjuju količinu mokraćne kiseline koja je uzrok problema.

Pored toga, konzumiranje višanja posebno je dobro za srce i krvne sudove, a redovno uzimanje sprječava nastanak pojedinih vrsta raka i dijabetesa.

Višnje sadrže biljni pigment antocijan. Riječ je o moćnom antioksidansu u prevenciji anemije, srčanih oboljenja i tumora.

Takođe, ovo voće je izvor kalijuma, ima visok procenat vode, ( 84 %), a sadržaj belančevina je nizak.

Bogate su vitaminom C, vitaminima iz grupe B, te kobaltom:

Oni utiču na snižavanje krvnog pritiska, jačaju krvne sudove, posebno kapilare.

Dijabetičari mogu da ih jedu u neograničenim količinama, jer sadrže vrlo malo šećera.

Ova voćka pokazala se uspješnom u liječenju poremećaja pamćenja i kod smanjenja upalnih procesa i ublažavanja bola kod artritisa.

Blagotvorno djelovanje višnje može se objasniti time što ovo voće smanjuje količinu mokraćne kiseline, koja dovodi do pogoršanja problema sa zglobovima i gihtom.

Najcjenjenija vrsta višnje je Maraska, a zbog toga što je iznimno bogata antioksidansima koji podržavaju obnavljanje stanica, . Iznimno je bogata queterinom, kao i elagičnom kiselinom za koje je znanstveno dokazano da su najzaslužniji u sprečavanju ove opake bolesti, te perilnim alkoholom koji je učinkovit u smanjivanju već nastalog karcinoma.
Višnje štite srce i krvne žile, a redovno konzumiranje ovog voća sprječava nastajanje nekih vrsta raka, kao i pojavu dijabetesa, tvrde znanstvenici.

　

　

Ova voćka pokazala se uspješnom u liječenju poremećaja pamćenja i kod smanjenja upalnih procesa i ublažavanja bola kod artritisa. Zato umjesto aspirina popijte čašu soka od višnje i tako ublažite tegobe sa zglobovima i kostima.

　

　

Blagotvorno djelovanje višnje može se objasniti time što ovo voće smanjuje količinu mokraćne kiseline, koja dovodi do pogoršanja problema sa zglobovima i gihtom

　

Za višnju se može slobodno reći da spada u kategoriju super zdrave hrane. Zbog bogatstva vitamina i minerala koje posejduju su prava blagodet za organizam, tako da ih možete jesti u neograničenim količinama.

Višnje su na neki način eliksir za tijelo i igraju glavnu ulogu u održavanju ljepote kože. Njene korisne tvari ne gube se ni nakon uobičajenog procesa prerade, tako da će i sušena, smrznuta ili konzervirana imati određenu antioksidativnu vrijednost, mada je ipak najzdravija sirova. Glavni pigment je crveni antocijan kojeg sadrži više i od kupina, ribizli i jagoda, izvor je beta karotena - sadrži ga 19 puta više od borovnica i jagoda, sadrži melatolin - tvar koja djeluje antioksidativno i jedan je od važnih regulatora srčanog ritma i procesa spavanja. Također, ubrzava oporavak nakon operativnih zahvata. Oni koji imaju problema s kilogramima bilo bi dobro da jedu svježe plodove ove voćke. Dok ih ima, pojedite svako jutro po šaku plodova i poboljšaćete svoje zdravlje. Ljekovite su i peteljke, plodovi, koštice i smola, koja se ponekad cijedi iz njenog stabla. Dijabetičari ih mogu jesti u neograničenim količinama, jer sadrže malo šećera. Plodovi višnje su jako dobra hrana za sve koji imaju problema sa krvnim tlakom. Pomažu kod slabokrvnosti, poremećaja probave i kod oboljenja mokraćnih kanala. One mogu odlično poslužiti zimi kada dobijete visoku temperaturu jer ublažavaju bolove. Ako redovno trenirate neki sport, šaka višanja će odagnati osećaj težine u mišićima, jer one ako niste znali one djeluju i kao aspirin.

Zlatni rudnik zdravlja spava u višnji i trešnji

Višnje i trešnje se svrstavaju među deset vrsta bobičastog voća s najvećom dozom antioksidansa, odmah iza borovnice, ribizla, kupine i jagode. Navalite na to predivno sočno proljetno voće

Bobičasta voća spadaju u grupu namirnica koje sadrže najviše antioksidansa. Višnje i trešnje se svrstavaju među deset vrsta bobičastog voća s najvećom dozom antioksidansa, odmah iza borovnice, ribizla, kupine i jagode.
Međutim, studije koje su se radile s ciljem da se vidi koliki učinak trešnje imaju na zdravlje, upravo su se, najvećim dijelom temeljile na višnjama.

Glavne djelotvorne supstance i svojstva

Spojevi fenola: fenolne kiseline, polifenoli, flavonoidi, prisutni u biljkama posjeduju važna antioksidativna svojstva, sprječavajući tako stvaranje mnogih patoloških stanja (raka, kardiovaskularne bolesti i neke druge bolesti vezane sa starošću), neutralizirajući slobodne radikale tijela. A više tipova tih fenolnih spojeva utvrđeno je baš u trešnjama.

Visoke količine melatonina, supstance koja je poznata po svom jakom antioksidativnom potencijalu, nađene su u dvjema vrstama višanja.
Tako bi se konzumacijom biljaka koje sadrže dovoljno melatonina moglo dosta dobro zaštititi od oštećenja prouzrokovanih slobodnim radikalima.



Bobičastim voćem protiv ozbiljnih zdravstvenih tegoba?

Kancerozne stanice - grupa istraživača proučavala je, kod više vrsta voća, koliki im je kapacitet da inhibiraju množenje kanceroznih stanica in vitro. Svi uzorci izvađeni iz voća, od kojih jedan uzorak iz trešnje, smanjivali su proliferaciju kanceroznih stanica debelog crijeva i dojki, i to ovisno o korištenim količinama. Iako su ti učinci vrlo obećavajući, teško je procijeniti odgovarajuću važnost tih raznih spojeva u voću; u obzir se svakako mora uzeti taj sinergijski efekt koji se stvara između više spojeva. Jedna druga studija pokazala je, da konzumacija antocianina izuzetih iz višnje , kao i obilnija konzumacija tog istog tipa višanja, smanjuje pojavu tumora crijeva kod miševa. Izvađeni uzorci antocianina usporavali su također rast in vitro kanceroznih stanica ljudskog debelog crijeva. Ti rezultati pokazuju da bi neki fenolni spojevi višnje mogli smanjiti rizik od raka debelog crijeva, ali to se mora naknadno potvrditi kliničkim studijama.

Upalne boli - antocianini kojih ima u višnjama mogli bi biti od velike koristi u tretmanu upalne boli. Naime, kod pojave upale kod štakora, davanjem tih fenolnih spojeva, ne samo da im se smanjio osjećaj boli već im se smanjio i edem. Mehanizmi tog djelovanja nisu zapravo još u potpunosti shvaćeni. Istraživači ipak pretpostavljaju da bi antocianini trešnje mogli djelovati na isti način kao i neki protuupalni lijekovi. Ali, da bi se ti djelotvorni učinci mogli dokazati kod čovjeka, svakako bi trebalo poduzeti neke kliničke studije.

Kardiovaskularne bolesti - jedna studija je pokazala da, in vitro, trešnje inhibiraju oksidaciju kolesterola LDL (loš kolesterol) od 70 % na 99%. Naime, oksidacija kolesterola LDL, faktor je rizika kod koronarnih bolesti. Ali, ovdje treba napomenuti da u ovoj studiji višnje nisu bile predmetom ispitivanja. Kako je to antioksidativno djelovanje trešanja dobro izloženo, sada bi svakako trebalo obaviti kliničke studije kako bi se napokon u potpunosti spoznale njihove blagotvornosti na kardiovaskularno zdravlje.





















Najvažnija nutritivna svojstva

Željezo - trešnja je dovoljan izvor željeza za muškarca, ali ne i za ženu, jer potreba za tim mineralom, veća je kod žene. Željezo je glavni prijenosnik kisika i važan za stvaranje crvenih krvnih tjelešaca u krvi. Također ima važnu ulogu u stvaranju novih stanica, hormona i neuroprenosnika. Valja također napomenuti da željezo iz biljaka, organizam slabije apsorbira od željeza iz životinjskih proizvoda.

Mangan - trešnja i višnja izvori su mangana. Mangan djeluje kao kofaktor više enzima koji omogućavaju dvanaestak raznih procesa metabolizma. Sudjeluje također u prevenciji od oštećenja prouzrokovanih slobodnim radikalima.

Bakar - trešnja i višnja su izvori i bakra. A bakar, kao jedan od komponenata više enzima, neophodan je u stvaranju hemoglobina i kolagena (protein koji služi u strukturi i reparaciji tkiva) u organizmu. Više enzima koji sadržavaju bakar učestvuju također u obrani tijela od slobodnih radikala.

Vitamin C - i trešnja i višnja su izvori vitamina C. Važnost koju ima vitamin C za organizam nadilazi njegova antioksidativna svojstva. Jer, važan je također za zdravlje kostiju, hrskavica, zubi i desni. Osim toga, štiti od infekcija, pospješuje apsorpciju željeza iz biljaka i ubrzava zacjeljenje.

Vitamin A - višnja je izvor vitamina A, u obliku beta - karotena. Taj vitamin je jedan od najpolivalentnijih, imajući važnu ulogu u mnogim funkcijama organizma. Između ostalog, pospješuje rast kostiju i zubi, održava kožu zdravom i štiti protiv infekcija. Osim toga je i antioksidans i neophodan za dobar vid.

Oprez s alergijama

Trešnja je jedna od namirnica koja može izazvati sindrom oralne alergije. Konzumacija toga voća može zaista pokrenuti, kod ljudi koji su alergični na pelud breze ili korova, lagane simptome svrbeža i kihanja, ali i astmu, ili generalnu urtikariju, pa čak i anafilaktički šok. Ali kako se ti alergični proteini mogu obično uništiti kuhanjem, hipersenzibilne osobe mogu konzumirati kuhane trešnje.






Potrebni sastojci:

• 10 l procedjenog soka od visnje  
• 10 kg kristal secera  
• 7 kesica limuntusa

Priprema:

Visnje ocistiti od lisca, peteljki i trulih plodova pa ih  dobro oprati i ocediti od viska vode. 

Prebaciti ih u sud u kome mogu stajati 24 sata /moze i malo manje/ i dobro ih izgnjeciti, tako da se meso visnje skroz odvoji od kostica. Ubaciti 3 kesice limuntusa, promesati, pokriti i ostaviti na nekom hladnom mestu da odstoje. Ja licno ih dok stoje, par puta  dodatno dognjecim.

Kad su dovoljno odstajale, visnje procediti kroz djevdjir, pritiskajte ih sa necim da sto vise mesa i soka izadje kroz djevdjir. Zatim sledi jos jedno cedjenje,ovog grubog soka, kroz gustu gazu ili pelenu, tako sto cete kasikom prevrtati nakupljeni talog na gazi da bi sok mogao da prolazi. Povremeno oprati gazu da bi sok lakse prolazio. Ono meso visnje koje ostane u gazi, meni sluzi, uz dodatak par saka celih polutki od visnji za pravljenje dzema.

Sada izmerite tacnu kolicinu soka u litrima i spram te mere dodajte secer i limuntus. Vodite racuna da ste vec jednu kolicinu limuntusa dodali, pa sad dodajte samo razliku.

Dobro promesajte i svakih 15 minuta mesajte dok se secer ne rastopi i sjedini sa sokom. U jednom momentu pocece da se po povrsini skuplja blaga pena i nju morate svu pokupiti. Kad pene vise ne bude, pobedili ste.

Sada mozete puniti flase i dobro ih pritegnite zatvaracima.  Jako je vazno da flase i zatvaraci budu cisti, sterilisani i hladni. Ja dobro oprane flase /koje mi sluze samo za ovaj sok/ stavim u hladnu rernu ukljucim je na 110 c i kad se termostat iskljuci posle par minuta iskljucim rernu i ostavim flase u njoj dok se malo ne prohlade. Posle toga se hlade okrenute naopako na sobnoj temperaturi. Zatvarace za flase jednostavno prokuvam i dobro osusim. Flase uvek pripremim dan ranije.

Napunjene flase drzati na tamnom i po mogucstvu hladnom mestu, podrum ili spajiz.

Kad se pozelite soka, otvorite flasu , napravite sok po vasoj meri a flasu stavite u frizider. 

Od 10 litara ocedjenog soka od visnje i dodatak secera, dobicete 15 litara sirupa, tako da znate koliko ce vam trebati flasa.

Pročitajte više o ljekovitosti višanja