BISMILLAH -MARGARIN ILI PLASTIKA

Margarin - izbjegavajte pod svaku cijenu!
 


 　
Margarin se na svjetskoj sceni pojavio 1869. godine, konstruiran kao jeftina zamjena za maslac za radničku klasu. Margarin međutim nema ništa zajedničko s maslacem. Otkako je ratarstva na zemlji čovjek je koristio maslac koji je jedna prirodna, hranjiva i zdrava namirnica. Margarin je nešto sasvim drugo, jedan potpuno neprirodan, nejestiv i štetan proizvod koji se nikako ne bi trebao nazivati - namirnicom.

Margarin se proizvodi od biljnih ulja. Visoka temperatura u procesu prešanja ulja uništava u njima antioksidante te nastaju slobodni radikali koji mogu izazvati velika oštećenja u stanicama i povećati rizik od raka. Zatim se na brutalni kemijski način ulja stvrdnjavaju, postupkom hidrogenacije ili promjenom masnih kiselina (esterifikacijom). U ovim postupcima koriste se opasne kemikalije čiji se ostaci nalaze u gotovom proizvodu na policama naših prodavaonica.

Veliki je problem što i hidrogenizacija i promjena masnih kiselina (esterifikacija) dovode do toga da se molekule masnoće mijenjaju u takve oblike kojih uopće nema u prirodnim masnoćama i potpuno su nepoznate našem metabolizmu. Masnoće grade staničnu stijenku koja je po Bruce Liptonu, međunarodno poznatom naučniku sa područja stanične bilogije, glavni dio stanice jer omogućuje komunikaciju stanice s okolišem. Ako se u nju ugrade neprirodne masnoće iz margarina ona ne radi na normalan način.

U postupku hidrogenizacije ulje se obrađuje vodikom uz pomoć nikla kao katalizatora. Uslijed ovog procesa dolazi do stvaranja trans-masnoća za koje je dokazano da su vrlo štetne za zdravlje. Industrijske trans-masnoće povećavaju rizik od dijabetesa, raka, srčano-žilnih bolesti te oštećenja fetusa. Osim u margarinu, nalaze se i u mnogim vrstama kupovnih peciva, keksa i kolača, sladoleda, čokolade i čipsa.

Promjena masnih kiselina (esterifikacija) znači da se molekule masnoće razbijaju pa se ponovo spajaju po načelu slučajnosti uz pomoć natrij-metilata. Ovdje se ne stvaraju trans-masnoće ali masnoće koje nastaju potpuno se razlikuju od prirodnih masnoća i našem su organizmu neprepoznatljive. Kako masnoće sudjeluju u cijelom nizu važnih biokemijskih procesa u tijelu, tako ove izobličene masnoće izazivaju razne poremećaje i dovode do bolesti. Npr. stvrdnuto palmimo ulje (čest sastojak u margarinima) može pridonijeti stvaranju tromboze (stvaranju ugrušaka u krvotoku).

Ovakvim prelaskom u čvrstu konzistenciju ulja se užegnu i toliko smrde da se ovo mazivo (budući margarin) mora isprati parom. Uz pomoc kaustične sode i kemijskih sredstava za izbjeljivanje ovaj se proizvod izbjeljuje kako potrošaci ne bi vidjeli njegovu ružnu sivu boju. Ako je išta vitamina i minerala preostalo nakon stvrdnjavanja ulja, ovaj zadnji proces ispiranja i izbjeljivanja ih potpuno uništava. Ostaje jedna bezlična masa kojoj se na kraju dodaje umjetni okus i boja maslaca.

Ostaci sljedećih opasnih kemikalija mogu se naći u gotovom proizvodu – margarinu:
ekstrakcijski benzin heksan, u određenoj količini eksplozivan, oštećuje živce
aceton, zapaljiva tvar, štetan za mozak i živce
fosforna kiselina, jaka i opasna kiselina
kaustična soda
metal nikal kao katalizator kod hidrogenizacije
metanol (stvara se od natrij-metilata kod esterifikacije)
izbjeljujuća sredstva
PHA poliaromatski ugljikovodici (jedna od najjačih kancerogenih tvari)
Dio se ovih kemikalija koristi u procesu proizvodnje, a dio se stvara kao rezultat kemijskih reakcija u tom procesu. Jedan dio kemikalija dolazi čak s brodova za transport sirovina, jer se u istim tankovima prevoze kemikalije (npr. razna kemijska otapala) i ulja od kojih se pravi margarin. Sve više znanstvenih studija pokazuje vezu između konzumacije margarina i alergija, ekcema, astme, alergijskog začepljenja nosa i ulceroznog kolitisa kod djece.


Kako margarin sadrži previše omega-6 masnoća iz biljnih ulja, time doprinosi neravnoteži između naše konzumacije za život važnih skupina masnih kiselina, omege-3 i omege-6. Neravnoteža između ovih dvaju masnoća uobičajena je upravo zbog prevelikog unosa omege-6 koja se nalazi u velikom broju industrijski obrađenih namirnica i biljnih ulja, dok omegu-3 nalazimo samo u plavoj ribi, mesu životinja koje prirodno pasu i jajima kokoši koje se slobodno kreću i same nalaze svoju hranu. Ova neravnoteža (višak omege-6) izaziva upalne procese u tijelu te je uzročnik mnogih kroničnih bolesti modernog čovjeka.

Margarin je potpuno neprirodan proizvod prepun opasnih kemikalija brutalno manipuliran na molekularnoj razini te sadrži masnoće strane ljudskom organizmu. Jedan moj kolega je nedavno napravio eksperiment i ostavio jedan poveći komad margarina i isti toliki komad maslaca vani u prirodi. Maslaca je vrlo brzo nestalo, jer je postao hrana raznim mravima, i drugim kukcima te brojnim mikroorganizmima koji se nalaze u prirodi. Margarin je mjesecima ostao netaknut. Nijedno živo biće nije toliko glupo da jede ovo mazivo osim čovjeka.

Naravno, proizvođači margarina vam ništa od ovoga neće priznati jer su u pitanju ogromne, milijunske zarade. Biljna ulja koja se koriste za proizvodnju margarina su bagatelno jeftina pa se ovi proizvodi jako isplate. U Švedskoj čak profesori pri "Livsmedelsverket" (Državna služba za prehrambene artikle) primaju dodatne plaće od margarinske industrije kako bi promovirali ovo nejestivo mazivo kao super zdrav proizvod. Nažalost, novac upravlja svijetom i ljudima, ali polako će se i to promijeniti. Moć je ipak u rukama potrošača jer svaki pojedinac odlučuje gdje će uložiti svoj novac i hoće li biti potrošač ili - žrtva. Zato kupujte maslac, a margarin izbjegavajte pod svaku cijenu!

　
Margarin je izvorno stvoren radi debljanja purana. Kad je izazvao pomor purana,
ljudi koji su uložili sav novac u istraživanja, željeli su vratiti uloženo. Tako su zbili glave kako bi smislili – što učiniti s tim proizvodom, kako bi vratili novac? Margarin je u to doba bio bijela tvar, ni najmanje nalik na hranu, pa su mu dodali žutu boju i počeli prodavati ljudima kao zamjenu za maslac. Kako vam se to sviđa? Smislili su još i dodatnu mudrost: dodali su margarinu različite okusne tvari.
ZNATE LI UOPĆE… Koja su razlike između margarina i maslaca?
Pročitajte do kraja ovaj tekst… Postaje vrlo zanimljivo!
I margarin i maslac imaju približno istu kalorijsku vrijednost.
Ali, konzumiranje margarina može povećati srčane bolesti kod žena za 53% u odnosu na konzumiranje maslaca, kako to navodi najnovije istraživanje Harvard Medicala.
O MASLACU
Maslac je nešto bogatiji zasićenim masnoćama (8 grama) u odnosu na margarin (5 grama).
Jedenje maslaca povećava apsorpciju mnogih drugih hranjivih tvari iz drugih namirnica.
Maslac ima mnoge hranidbene prednosti, dok ih margarin ima svega nekoliko – a i to zahvaljujući tvarima koje su dodane u njega!
Maslac je mnogo ukusniji od margarina i može pojačati i poboljšati okus druge hrane.
Maslac je dio prehrane stoljećima, dok je margarin ušao u uporabu prije nepunih 100 godina.
A SAD, O MARGARINU…
Vrlo mu je visok sadržaj masnih kiselina.
Utrostručuje pogibao od oboljenja srčanih žila.
Povećava ukupan kolesterol i LDL (loši kolesterol) te smanjuje HDL (dobar kolesterol).
Povećava peterostruko pogibao od raka.
Smanjuje kakvoću majčinoga mlijeka.
Smanjuje imunitet i imune reakcije organizma.
Smanjuje proizvodnju inzulina.
I sada ona najpogubnija činjenica… I TO JE OSOBITO ZANIMLJIVO!
Margarine je tek JEDNU MOLEKULU udaljen od toga da bude PLASTIKA… I ima 27 sastojaka kao i BOJE!
Već i ove činjenice dovoljne su za izbjegavanje margarina do konca života, kao i svega ostalog što je hidrogenizirano (što znači da je dodan vodik, mijenjajući time molekularnu strukturu dotične tvari…).
Poslužite se i sami pokusom:
Kupite kutiju margarina i ostavite je otvorenu u garaži ili na nekom sjenovitom mjestu. Nakon nekoliko dana, zamijetit ćete nekoliko pojedinosti:
1
ni jedna muha, pa čak ni one dosadne sitne voćne mušice, ne će ni prići margarinu (to bi vam trebalo nešto reći…)
2
margarin se ne će pokvariti ni promijeniti miris, a to zato jer nema hranidbene vrijednosti. I ništa ne će narasti na njemu: ni gljivice, ni plijesni… Čak ni oni sićušni mirkoorganizmi ne će na margarinu naći podlogu na kojoj bi se udomili. A zašto? Zato jer je margarin gotovo plastika. Biste li rastopili svoju plastičnu posudu i namazali je na svoju plošku kruha?

Zašto je margarin štetan?
Osobe koje jedu dosta margarina i druge namirnice koje sadrže transmasne kiseline znatno češće oboljevaju od kardiovaskularnih bolesti. Kako nastaje margarin Margarin prestavlja emulziju biljnih ulja i vode ili ulja i obranog mleka. Nastaje procesom hidrogenizacije. Dodavanjem atoma vodonika biljnom ulju, pod pritiskom u prisustvu katalizatora, ona prelaze u čvrsto stanje. Tim procesom nastaju štetne transmasne kiseline, glavni sastojci margarina. Margarin je nastao početkom dvadesetog veka i uskoro postao jako popularan, kao ukusna i jeftina zamena za buter. U prehrambenoj industriji margarin i biljna mast se stavljaju u sve proizvode, od kolača do gotove hrane. U restoranima se koriste za prženje i ostalu pripremu hrane. Uticaj transmasnih kiselina Generacije ljudi su porasle na margarinu pre no što se uočila njegova štetnost. Brojnim istraživanjima je zaključeno da transmasne kiseline povišavaju LDL holesterol, takozvani "loš" holesterol, a snižavaju LDL ili takozvani "dobri holesterol". Tako nastaje nepovoljan odnos LDL i HDL holesterola što dorinosi ubrzanju arteroskleroze. Zatim, transmasne kiseline pojačavaju zgrušavanje krvi i povećavaju rizik za nastanak infarkta miokarda i šloga (srčanog i moždanog udara). Okrivljuju se i za smanjenje mogućnosti organizma da koristi esencijalne masne kiseline, neophodne za normalne metaboličke procese. Znači transmasne kiseline su gore od zasićenih masti i treba ih izbegavati. Neznajući to većina ljudi koji žele da se zdravo hrane prednost daju margarinu. Oni koji ga izbegavaju često ne znaju da ga konzumiraju kroz pecivo, keks, kolače, čips, kikiriki, gotovu hranu... Transmasti nanose organizmu ogromanu štetu. Zato je u Americi propisano da proizvođači prehrambenih proizvoda moraju u deklaraciji da navedu prisustvo transmasnih kiselina. Zbog toga su neki smanjili ili prestali da ih koriste. Međutim, mnoge kompanije su ih samo zamenile nešto manje štetnim zasićenim mastima. Tvrdi margarin za testa i kolače sadrži od 19 do 38%, a meki koji se lako maže 11 do 28% transmasnih kislina. Za zdravu ishranu je potrebno izbgavati margarin. Bolje je koristiti umerene količine butera. Zatim treba smanjiti upotrebu masnog peciva, gotove hrane i izbegavati hidrogenizovano ulje koje se koristi za prženje u fritezi. Pri kupovini gotovih proizvoda pažljivo pročitajte deklaraciju i obrtite pašnju da ne sadrže ništa hidrogenizovano i transmsne kiseline.

　

　

Zаto trebа potpuno izbаciti mаrgаrin iz ishrаne.

Inаče o štetnosti mаrgаrinа, već više putа su u strаnoj, pа i u nаšoj jаvnosti vođene polemike, аli tek nedаvno su se društvа zа zаštitu potrošаčа uspelа izboriti zа objаvljivаnje stručnog mišljenjа o štetnosti ovog proizvodа zа ljudsku ishrаnu.