lördag 27 juli 2013
BISMILLAH-LJEKOVITOST KIVIJA
KIVI: Odličan saveznik u borbi protiv bolesti srca, moždanog udara, raka…
Kivi je dobio ime po ptici s Novog Zelanda.
Kivi je smaragdni užitak jedinstvenog okusa koji daje dramatični tropski dašak u ove hladne zimske dane. Podrijetllom je iz Kine gdje ga zovu Yang Tao odakle su ga misionari početkom 20-og stoljeća prenijeli u Novi Zeland, a zatim se proširio na cijeli svijet.
Kivi sadrži enzime koji mogu poslužiti kao izuzetni "omekšivači" mesa.
Grane sa širokim listovima, ove dvodomne biljke penjačice, mogu dosegnuti i do 7 m dužine. Plod je mesnat, jajastog oblika sa smeđim, dlakavim kožnim omotačem.
Energetska i nutritvna vrijednost
Energetska vrijednost 100 g svježeg kivija iznosi 61 kcal / 255kJ, od toga sadrži 14,6% ugljikohidrata, 1,14 % proteina i 0,5% masti.
Od minerala kivi sadrži kalij (312 mg), kalcij (34 mg), fosfor (34 mg), magnezij (17 mg), željezo (0,3 mg), cink (0,14 mg) i bakar (0,13 mg).
Od vitamina sadrži vitamin A (52 mg), vitamin C (93 mg), vitamine B kompleksa: tiamin (0,03 mg), riboflavin (0,025 mg), niacin (0,34 mg), pantotensku kiselinu (0,18 mg), vitamin B6 (0,063 mg), kolin (7,8 mg), betain (0,5 mg), vitamin E (1,46 mg) i vitamin K (40,3 mcg).
Kivi u 100 g sadrži 3 g dijetalnih vlakana i 122 mcg luteina i zeaksantina.
Ljekovitost
Neki nutricionisti smatraju kivi "supervoćem". Zašto je to tako? Kivi posjeduje idealnu ravnotežu između minimalnog broja kalorija i maksimalnog ljekovitog učinka na organizam.
Egzotični izgled i okus kriju malu riznicu raznolikih vitamina, minerala i fitonutrijenata koji udruženim djelovanjem mogu zaštiti naš organizam od mnogih bolesti suvremenog svijeta, a što potvrđuju i brojne studije.
Kivi je pokazao sposobnost zaštite DNK od štetnog djelovanja kisika. Ovo se djelovanje ne pripisuje isključivo poznatim antioksidantima vitaminu C ili beta-karotenu, već i raznolikim flavonoidima i karotenoidima u kiviju.
Konzumiranjem kivija organizam se opskrbljuje velikim količinama vitamina C što može reducirati rizik od pojave bolesti srčanog i krvožilnog sustava, moždanog udara ili raka. Tome u prilog ide i povoljan omjer natrija i kalija. Stručnjaci za krvožilni sustav ističu da je odgovarajući omjer natrij-kalij vrlo važan za zdravlje srca. Konzumacija kivija smanjuje i količinu triglicerida u krvi za 15%. Osim toga zahvaljujući vitaminu C kivi može pripomoći i zacjeljivanju rana, održavanju zdravlja kostiju, apsorpciji željeza i zdravlju zubi i desni.
Kivi usitnjen u pire iskoristite za pripremu sorbeta s dodatkom limete ili voćnih umaka koji će biti osvježavajući i dekorativan dodatak sladoledu od vanilije.
Kivi je nadalje dobar izvor dijetalnih vlakana. Redovitom i uravnoteženom prehranom koja osigurava optimalnu količinu dijetalnih vlakana reducira se povišena količina kolesterola što u konačnici rezultira smanjenim rizikom od srčanih bolesti. Vlakna također uklanjaju toksine iz debelog crijeva što je korisno u prevenciji raka debelog crijeva. Dijetalna vlakna pripomažu i u održavanju razine šećera u krvi.
Kivi pozitivno djeluje na zdravlje probavnog sustava i stoga jer pomaže u postizanju ravnoteže između dobrih i loših bakterija u probavi, štiti od štetnog djelovanja enzima u donjem probavnom kanalu koji mogu uzrokovati rak.
Ljekoviti sastojci kivija čine ga odličnim zaštitnikom u borbi protiv simptoma respiratornih oboljenja kao što je astma. Studija u Italiji koja je obuhvatila preko 18 000 djece od 6 i 7 godina pokazala je da djeca koja jedu 5 do 7 obroka citrusa i kivija tjedno imaju za 25 do 44% manje pojavu simptoma respiratornih bolesti nego djeca koja ovo voće jedu manje od jednom tjedno, a najveće poboljšanje primjećeno je kod djece s astmom.
Podaci objavljeni u Archives of Opthamology pokazuju da čak i 3 obroka voća dnevno mogu smanjiti rizik od starosne makularne degeneracije, glavnog uzročnika gubitka vida u starijoj populaciji. Kivi doprinosi zdravlju očiju svojim ljekovitim fitonutrijentima - ksantofilima, među njima se posebno ističe lutein koji se nalazi u retini oka.
Kivi posjeduje i antimutagena svojstva. In vitro studije pokazuju da ekstrakt kivija ima sposobnost inhibiranja melanoma (rak kože). Neke studije pokazuju da zahvaljujući klorofilu kivi pokazuje mogućnost inhibiranja raka jetre.
Inozitol, alkoholni šećer koji se prirodno nalazi u kiviju još jedan je u nizu zanimljivih ljekovitih sastojaka. Otkriveno je da može biti koristan za liječenje depresije, nadalje igra pozitivnu ulogu u reguliranju dijabetesa i povezan je složenim procesima s hormonima i neurotransmiterima.
U Kini je proizveden energetski napitak na bazi kivija koji je dobar kao nadomjestak izgubljenih minerala tijekom treninga u vrućoj klimi, a osim toga kivi poboljšava i mišićnu aktivnost jer ih štiti od oksidativnog stresa. Može pomoći kod smirenja od stresa jer sadrži relativno visoke količine serotonina.
Međutim, za kraj ipak treba naglasiti da kivi ima i svoju lošu stranu, prevelika konzumacija kivija može uzrokovati alergiju.
Prema sadržaju vlakana, iza sebe je ostavio jabuku, ima više vitamina C nego narandža, a u kategoriji voća koji obiluje kalijumom kivi samouvjereno pretiče čak i čuvenu bananu!
Do dva ploda dnevno tokom sezone blagotvorno djeluju na bolesti srca, moždanog udara, raka i bolesti respiratornih organa, ističu specijalisti ishrane.
Smeđe voće prekriveno dlačicama sa ukusnim zelenim mesom stručnjaci često preporučuju tokom zimskih mjeseci jer je prava vitaminska bomba, naročito kada je riječ o vitaminu C (količina je dva puta veća nego u narandžama).
Prema sadržaju vlakana, kivi je iza sebe ostavio jabuku, a u kategoriji voća koji obiluje kalijumom samouvjereno pretiče čak i čuvenu bananu! Jedinstvena mješavina fitonutrijenata, vitamina i minerala u tom aromatičnom voću veoma je dobar saveznik u borbi protiv bolesti srca, moždanog udara, raka, bolesti respiratornih organa, ističu specijalisti ishrane.
Kao prirodno sredstvo za blago razrijeđivanje krvi, kivi „radi" poput „aspirina" ali bez ikakvih neželjenih dejstava i blagotvorno djeluje na kardiovaskularni sistem smanjujući mogućnost nastanka krvnih ugrušaka, LDL („lošeg") holesterola i snižavajući krvni pritisak. Rezultati brojnih ispitivanja pokazali su da kivi, ne samo što smanjuje nivo „oksidativnog" stresa i oštećenja DNK materijala, nego i podstiče oštećene ćelije da se regenerišu.
Neizbježan je sastojak gotovo svih programa ishrane za oboljele od raka, bolesti srca, a koristi se i u kineskoj tradicionalnoj medicini za ubrzavanje procesa zarastanja rana
Korisni sastojci najbolje će biti iskorišteni ukoliko svježe plodove pojedemo ujutru, na prazan želudac.
Kivi sadrži enzime koji jestivi dio plodova čine mekšim, a aktiviraju se istog trenutka kada ga rasječemo ili oljuštimo. Zbog toga je preporučljivo da, ukoliko pravite voćnu salatu, sjeckanje kivija ostavite za kraj.
Snaga antioksidanata raste sa zrelošću tog voća pa je najbolje jesti isključivo dobro zrele plodove koji nisu tvrdi.
Ovo voće je pravi rudnik vitamina i minerala. Odličan je za buduće majke jer pomaže pravilnom razvoju fetusa.
Kivi sadrži više kalija nego banana
Kivi sadrži mnogo magnezija, fosfora i željeza, a posebno je bogat kalijem kojega u plodu prosječne veličine ima oko 250 mg. Zbog toga se kivi preporuča onima koji imaju previsok krvni tlak ili pate od edema, jer kalij pomaže regulirati krvni tlak i rad srca, te pospješuje rad bubrega kao i izlučivanje vode i štetnih tvari iz organizma. Kivi se preporuča i starijim ljudima jer je bogat magnezijem koji je važan za izgradnju kostiju, koji sprječava razvoj osteoporoze i stvaranje bubrežnih kamenaca, a svojim umirujućim djelovanjem utječe na rad živčanog sustava i umanjuje posljedice stresa. Osim toga, kivi naš organizam opskrbljuje kromom koji poboljšava rad gušterače i djelovanje inzulina, pospješuje metabolizam šećera i sintezu masti i bjelančevina, te smanjuje povećanu razinu šećera, masnih kiselina i kolesterola u krvi.
Osobe koje imaju problema s visokim tlakom svakog bi dana trebale konzumirati tri kivija. Preporuka je to znanstvenika Sveučilišta iz Osla koji provode istraživanje o utjecaju kivija na razinu krvnog tlaka.
Ovo voće značajan je izvor kalija koji regulira krvni tlak, a bogat je i folnom kiselinom koja pomaže sintezu proteina. Antioksidans lutein štiti vid, a vjeruje se kako i on pomaže kod visokog krvnog tlaka. Najbolje ga je jesti u svježeg, i to svakog dana, dok se veće količine preporučuju zimi. Kivi snižava kolesterol, neutralizira slobodne radikale, stimulira imunitet i pomaže eliminaciji toksina iz organizma.
Kivi je također zahvalno voće za osobe koje imaju problema s probavom, jer je bogat vlaknima i djeluje poput blagog i učinkovitog laksativa. Sto grama kivija sadrži 61 kcal.
Kivi sadrži više vlakana nego jabuka i mekinje
Kivi sadrži različite enzime koji razgrađuju bjelančevine, škrob i masti te pospješuju čitav niz biokemijskih procesa u tijelu. Osim što sadrži više vlakana od jabuke i mekinja, kivi sadrži i specijalni enzim aktinidin koji razgrađuje bjelančevine i pospješuje probavu. Zbog toga je kivi idealan desert nakon jela bogatog bjelančevinama, a preporuča se posebno onima koji imaju slabu probavu ili kronični zatvor.
Premda djelovanje enzima aktinidina na organizam nije do kraja istraženo, plodovi kivija kao i tablete koje sadrže sintetizirani aktinidin često se koriste u sportskoj medicini protiv oteklina i upala te za prevenciju hematoma. Budući da nema štetnih nuspojava, sintetizirani aktinidin iz kivija počeo se koristiti i kao alternativa protuupalnim lijekovima za reumatske bolesti
Današnja znanost preporučuje konzumirati dva do tri ploda kivija dnevno za dobru preventivu u očuvanju kardiovaskularnog sustava, ili kao zamjenu za aspirin.
• Ova količina kivija reducira gustoću krvi te priječi njeno grušanje, odstranjuje povišene masnoće, prijeći ali i liječi infarkt srčanoga mišića i arteriosklerozu krvožilnog sustava, očne bolesti poput mrene i žute pjege, divertikulozu i pretjeranu debljinu.
• Polifenolim, lutein, vitamini C i E smanjuju rizik od možebitnih kardiovaskularnih poremećaja, zaštićuju DNK sustav od štetnog djelovanja slobodnih radikala ali i pomažu bržem oporavku od posljedica štetnog djelovanja slobodnih radikala.
U dijetama kivi ima prednost u odnosu na papaju, mango, i naranče, ako se radi o kardiovaskularnim poremećajima, a preporučuje se:
• kod komplikacija s urinarnim sustavom kao što su kamenci, pijesak, infekcije,
• reumatoidnog artritisa,
• karcinoma jetre i jednjaka,
• te kod djece s tegobama respiratornog sustava kao što su astma i svi oblici kašlja.
Ljekoviti učinci kivija mogu zaista biti iznenađujući, u što sam se osobno uvjerio.
Kuhani listovi kivija su jestivi.
Sok od peteljaka dobro je sredstvo za izbacivanje pijeska iz mjehura, žuči i bubrega.
Zbog antioksidantnih svojstava savjetuje se svakodnevna konzumacija ovoga voća.
Inače po sadržaju antioksidansa na prvome je mjestu naranča sa 6,82%, slijede zatim crveno grožđe 5,99, kivi 5,54, grejp 4,54, bijelo grožđe 2,89, banana 2,10, jabuka 1,92, rajčica 1,57, kruška 1,23, lubenica 0,88%, itd.
Kontraindikacije. Nekim osobama kivi izaziva alergiju.
Čaj
za navedena oboljenja
1 jušna žlica suhih usitnjenih listova,
2 dl vode
Priprema. Vrućom vodom preliti listove, poklopiti i nakon pola sata procijediti. Uporaba. Piti jednu do tri šalice čaja, prema potrebi.
Plod_
Uzimati dnevno 3-6 kivija u tri navrata, ujutro, u podne i uvečer.
måndag 8 juli 2013
BISMILLAH-UBOJICA NASEG MOZGA
Monosodium glutamat, također poznat kao MSG, danas se dodaje u mnoge vrste gotove hrane.
MSG još se zove “poboljšivač okusa”, a njegova namjena je da gotovim proizvodima da bolji okus.
Iako zaista poboljšava okus hrane, ova kemijska tvar razara mozak, remeti rad hormona i povezan je s cijelim nizom bolesti.
MSG je izumio 1908. godine japanski znanstvenik Kikunae Ikeda.
Konzumirajući japansku juhu napravljenu od algi, primijetio je da ona ima poseban, ni s čime usporediv okus. Ikeda je shvatio da je za taj okus zaslužna alga kombu. Uspio je izolirati i patentirati taj okus kao monosodium glutamat.
Od tada se MSG počeo komercijalno koristiti. Danas je gotovo nemoguće pronaći gotov proizvod koji ne sadrži monosodium glutamat.
Industrijski MSG se danas dobiva hidrolizom biljnih proteina uz pomoć hidrokloridne kiseline, izravnom kemijskom sintezom iz akrilonitrila, ili bakterijskom fermentacijom.
Osim što se koristi kao prirodna aroma, alga kombu je zdrava i mnogi makrobiotičari je koriste u svojoj prehrani.
No, kemijski sintetizirani glutamat koji se koristi u gotovim jelima, nešto je sasvim drugo.
Dr. Russel L. Blaylock, profesor neurokirurgije na Medical University of Mississippi, nedavno je objavio knjigu o poremećajima koji nastaju uslijed unosa monosodium glutamata i aspartama.
Knjiga je napisana na osnovi gotovo 500 znanstvenih radova, a mišljenje Blaylocka dijele i mnogi drugi znanstvenici poput Adrienne Samuels, Francis J. Waickmana i John R. Haina.
U svojoj knjizi dr. Blaylock razotkriva istinu o ekscitotoksičnosti glutamata.
Ekscitotoksičnost je patološki proces u kojem se živčane stanice oštećuju i odumiru zbog pretjerane stimulacije neurotransmitterima poput glutamata, aspartama i l-cisteina.
Glutamat u našem mozgu djeluje poput neurotransmitera omogućujući prijenos informacija od jedne živčane stanice do druge. Ukoliko se u mozgu nalazi prevelika količina tih tvari, to dovodi do smrti živčanih stanica uslijed njihove pretjerane stimulacije.
Zbog toga se glutamat naziva ekscitoksinom - otrovom koji nadražuje i stimulira živčanu stanicu sve dok ona ne umre.
Sintetički glutamat, koji unosimo u organizam hranom, prelazi krvno-moždanu barijeru i počinje razarati neurone. Velika količina živčanih stanica će umrijeti prije nego što klinički simptomi oboljenja dođu do izražaja.
Neke od mnogih bolesti za koje je znanstveno dokazano da su potpomognute dugoročnim izlaganjem ekscitotoksinama su:
Na žalost, MSG se rutinski dodaje u fast food proizvode, gotove juhe i umake, dodatke jelima, gotove smrznute proizvode te proizvode za mršavljenje. Čak i mnogi restorani kod pripreme jela koriste monosodium glutamat.
Monosodium glutamat može se sakrivati pod sljedećim nazivima:
MSG je čest sastojak ne samo gotovih jela, nego i mnogih lijekova.
Čak i proizvodi za osobnu njegu poput šampona, sapuna i kozmetike mogu sadržati monosodium glutamat pod nazivom “hidrolizirani”, “proteini” i “amino-kiseline”.
Hrana pripremljena kod kuće od pažljivo odabranih sastojaka najzdravija je hrana za Vas.
Ona ima pun okus jer je napravljena od svježih sastojaka i s puno pažnje i ljubavi.
Ako ipak morate povremeno kupovati gotovu hranu, pažljivo čitajte etikete i izbjegavajte štetne sastojke poput monosodium glutamata, aspartama, l-cysteina i drugih aditiva.
MSG još se zove “poboljšivač okusa”, a njegova namjena je da gotovim proizvodima da bolji okus.
Iako zaista poboljšava okus hrane, ova kemijska tvar razara mozak, remeti rad hormona i povezan je s cijelim nizom bolesti.
Što je MSG
MSG je izumio 1908. godine japanski znanstvenik Kikunae Ikeda.
Konzumirajući japansku juhu napravljenu od algi, primijetio je da ona ima poseban, ni s čime usporediv okus. Ikeda je shvatio da je za taj okus zaslužna alga kombu. Uspio je izolirati i patentirati taj okus kao monosodium glutamat.
Od tada se MSG počeo komercijalno koristiti. Danas je gotovo nemoguće pronaći gotov proizvod koji ne sadrži monosodium glutamat.
Industrijski MSG se danas dobiva hidrolizom biljnih proteina uz pomoć hidrokloridne kiseline, izravnom kemijskom sintezom iz akrilonitrila, ili bakterijskom fermentacijom.
Osim što se koristi kao prirodna aroma, alga kombu je zdrava i mnogi makrobiotičari je koriste u svojoj prehrani.
No, kemijski sintetizirani glutamat koji se koristi u gotovim jelima, nešto je sasvim drugo.
Kako MSG uništava Vaše zdravlje
Dr. Russel L. Blaylock, profesor neurokirurgije na Medical University of Mississippi, nedavno je objavio knjigu o poremećajima koji nastaju uslijed unosa monosodium glutamata i aspartama.
Knjiga je napisana na osnovi gotovo 500 znanstvenih radova, a mišljenje Blaylocka dijele i mnogi drugi znanstvenici poput Adrienne Samuels, Francis J. Waickmana i John R. Haina.
U svojoj knjizi dr. Blaylock razotkriva istinu o ekscitotoksičnosti glutamata.
Ekscitotoksičnost je patološki proces u kojem se živčane stanice oštećuju i odumiru zbog pretjerane stimulacije neurotransmitterima poput glutamata, aspartama i l-cisteina.
Glutamat u našem mozgu djeluje poput neurotransmitera omogućujući prijenos informacija od jedne živčane stanice do druge. Ukoliko se u mozgu nalazi prevelika količina tih tvari, to dovodi do smrti živčanih stanica uslijed njihove pretjerane stimulacije.
Zbog toga se glutamat naziva ekscitoksinom - otrovom koji nadražuje i stimulira živčanu stanicu sve dok ona ne umre.
Sintetički glutamat, koji unosimo u organizam hranom, prelazi krvno-moždanu barijeru i počinje razarati neurone. Velika količina živčanih stanica će umrijeti prije nego što klinički simptomi oboljenja dođu do izražaja.
Neke od mnogih bolesti za koje je znanstveno dokazano da su potpomognute dugoročnim izlaganjem ekscitotoksinama su:
- multipla skleroza
- Alzheimerova bolest
- hiperaktivnost kod djece
- gubitak pamćenja
- kronični umor
- hormonalni problemi
- gubitak sluha
- epilepsija
- Parkinsonova bolest
- hipoglikemija
- demencija
- oštećenja i tumori na mozgu
- poremećaji endokrinog sustava
- pretilost
- alergijske reakcije
- nagle promjene krvnog tlaka
- glavobolje i migrene
Koji proizvodi sadrže MSG
Na žalost, MSG se rutinski dodaje u fast food proizvode, gotove juhe i umake, dodatke jelima, gotove smrznute proizvode te proizvode za mršavljenje. Čak i mnogi restorani kod pripreme jela koriste monosodium glutamat.
Monosodium glutamat može se sakrivati pod sljedećim nazivima:
- pojačivač okusa
- MSG
- monosodium glutamat
- glutamična kiselina
- autolizirani kvasac
- autolizirani protein iz kvasca
- ekstrakt kvasca
- strukturirani protein
- prirodna aroma
- hidrolizirani protein
MSG je čest sastojak ne samo gotovih jela, nego i mnogih lijekova.
Čak i proizvodi za osobnu njegu poput šampona, sapuna i kozmetike mogu sadržati monosodium glutamat pod nazivom “hidrolizirani”, “proteini” i “amino-kiseline”.
Prirodna alternativa MSG-u
Hrana pripremljena kod kuće od pažljivo odabranih sastojaka najzdravija je hrana za Vas.
Ona ima pun okus jer je napravljena od svježih sastojaka i s puno pažnje i ljubavi.
Ako ipak morate povremeno kupovati gotovu hranu, pažljivo čitajte etikete i izbjegavajte štetne sastojke poput monosodium glutamata, aspartama, l-cysteina i drugih aditiva.
BISMILLAH -MARGARIN ILI PLASTIKA
Margarin - izbjegavajte pod svaku cijenu!
Margarin se na svjetskoj sceni pojavio 1869. godine, konstruiran kao jeftina zamjena za maslac za radničku klasu. Margarin međutim nema ništa zajedničko s maslacem. Otkako je ratarstva na zemlji čovjek je koristio maslac koji je jedna prirodna, hranjiva i zdrava namirnica. Margarin je nešto sasvim drugo, jedan potpuno neprirodan, nejestiv i štetan proizvod koji se nikako ne bi trebao nazivati - namirnicom.
Margarin se proizvodi od biljnih ulja. Visoka temperatura u procesu prešanja ulja uništava u njima antioksidante te nastaju slobodni radikali koji mogu izazvati velika oštećenja u stanicama i povećati rizik od raka. Zatim se na brutalni kemijski način ulja stvrdnjavaju, postupkom hidrogenacije ili promjenom masnih kiselina (esterifikacijom). U ovim postupcima koriste se opasne kemikalije čiji se ostaci nalaze u gotovom proizvodu na policama naših prodavaonica.
Veliki je problem što i hidrogenizacija i promjena masnih kiselina (esterifikacija) dovode do toga da se molekule masnoće mijenjaju u takve oblike kojih uopće nema u prirodnim masnoćama i potpuno su nepoznate našem metabolizmu. Masnoće grade staničnu stijenku koja je po Bruce Liptonu, međunarodno poznatom naučniku sa područja stanične bilogije, glavni dio stanice jer omogućuje komunikaciju stanice s okolišem. Ako se u nju ugrade neprirodne masnoće iz margarina ona ne radi na normalan način.
U postupku hidrogenizacije ulje se obrađuje vodikom uz pomoć nikla kao katalizatora. Uslijed ovog procesa dolazi do stvaranja trans-masnoća za koje je dokazano da su vrlo štetne za zdravlje. Industrijske trans-masnoće povećavaju rizik od dijabetesa, raka, srčano-žilnih bolesti te oštećenja fetusa. Osim u margarinu, nalaze se i u mnogim vrstama kupovnih peciva, keksa i kolača, sladoleda, čokolade i čipsa.
Promjena masnih kiselina (esterifikacija) znači da se molekule masnoće razbijaju pa se ponovo spajaju po načelu slučajnosti uz pomoć natrij-metilata. Ovdje se ne stvaraju trans-masnoće ali masnoće koje nastaju potpuno se razlikuju od prirodnih masnoća i našem su organizmu neprepoznatljive. Kako masnoće sudjeluju u cijelom nizu važnih biokemijskih procesa u tijelu, tako ove izobličene masnoće izazivaju razne poremećaje i dovode do bolesti. Npr. stvrdnuto palmimo ulje (čest sastojak u margarinima) može pridonijeti stvaranju tromboze (stvaranju ugrušaka u krvotoku).
Ovakvim prelaskom u čvrstu konzistenciju ulja se užegnu i toliko smrde da se ovo mazivo (budući margarin) mora isprati parom. Uz pomoc kaustične sode i kemijskih sredstava za izbjeljivanje ovaj se proizvod izbjeljuje kako potrošaci ne bi vidjeli njegovu ružnu sivu boju. Ako je išta vitamina i minerala preostalo nakon stvrdnjavanja ulja, ovaj zadnji proces ispiranja i izbjeljivanja ih potpuno uništava. Ostaje jedna bezlična masa kojoj se na kraju dodaje umjetni okus i boja maslaca.
Ostaci sljedećih opasnih kemikalija mogu se naći u gotovom proizvodu – margarinu:
aceton, zapaljiva tvar, štetan za mozak i živce
fosforna kiselina, jaka i opasna kiselina
kaustična soda
metal nikal kao katalizator kod hidrogenizacije
metanol (stvara se od natrij-metilata kod esterifikacije)
izbjeljujuća sredstva
PHA poliaromatski ugljikovodici (jedna od najjačih kancerogenih tvari)
Dio se ovih kemikalija koristi u procesu proizvodnje, a dio se stvara kao rezultat kemijskih reakcija u tom procesu. Jedan dio kemikalija dolazi čak s brodova za transport sirovina, jer se u istim tankovima prevoze kemikalije (npr. razna kemijska otapala) i ulja od kojih se pravi margarin. Sve više znanstvenih studija pokazuje vezu između konzumacije margarina i alergija, ekcema, astme, alergijskog začepljenja nosa i ulceroznog kolitisa kod djece.
Kako margarin sadrži previše omega-6 masnoća iz biljnih ulja, time doprinosi neravnoteži između naše konzumacije za život važnih skupina masnih kiselina, omege-3 i omege-6. Neravnoteža između ovih dvaju masnoća uobičajena je upravo zbog prevelikog unosa omege-6 koja se nalazi u velikom broju industrijski obrađenih namirnica i biljnih ulja, dok omegu-3 nalazimo samo u plavoj ribi, mesu životinja koje prirodno pasu i jajima kokoši koje se slobodno kreću i same nalaze svoju hranu. Ova neravnoteža (višak omege-6) izaziva upalne procese u tijelu te je uzročnik mnogih kroničnih bolesti modernog čovjeka.
Margarin je potpuno neprirodan proizvod prepun opasnih kemikalija brutalno manipuliran na molekularnoj razini te sadrži masnoće strane ljudskom organizmu. Jedan moj kolega je nedavno napravio eksperiment i ostavio jedan poveći komad margarina i isti toliki komad maslaca vani u prirodi. Maslaca je vrlo brzo nestalo, jer je postao hrana raznim mravima, i drugim kukcima te brojnim mikroorganizmima koji se nalaze u prirodi. Margarin je mjesecima ostao netaknut. Nijedno živo biće nije toliko glupo da jede ovo mazivo osim čovjeka.
Naravno, proizvođači margarina vam ništa od ovoga neće priznati jer su u pitanju ogromne, milijunske zarade. Biljna ulja koja se koriste za proizvodnju margarina su bagatelno jeftina pa se ovi proizvodi jako isplate. U Švedskoj čak profesori pri "Livsmedelsverket" (Državna služba za prehrambene artikle) primaju dodatne plaće od margarinske industrije kako bi promovirali ovo nejestivo mazivo kao super zdrav proizvod. Nažalost, novac upravlja svijetom i ljudima, ali polako će se i to promijeniti. Moć je ipak u rukama potrošača jer svaki pojedinac odlučuje gdje će uložiti svoj novac i hoće li biti potrošač ili - žrtva. Zato kupujte maslac, a margarin izbjegavajte pod svaku cijenu!
ljudi koji su uložili sav novac u istraživanja, željeli su vratiti uloženo. Tako su zbili glave kako bi smislili – što učiniti s tim proizvodom, kako bi vratili novac? Margarin je u to doba bio bijela tvar, ni najmanje nalik na hranu, pa su mu dodali žutu boju i počeli prodavati ljudima kao zamjenu za maslac. Kako vam se to sviđa? Smislili su još i dodatnu mudrost: dodali su margarinu različite okusne tvari.
ZNATE LI UOPĆE… Koja su razlike između margarina i maslaca?
Pročitajte do kraja ovaj tekst… Postaje vrlo zanimljivo!
I margarin i maslac imaju približno istu kalorijsku vrijednost.
Ali, konzumiranje margarina može povećati srčane bolesti kod žena za 53% u odnosu na konzumiranje maslaca, kako to navodi najnovije istraživanje Harvard Medicala.
O MASLACU
Maslac je nešto bogatiji zasićenim masnoćama (8 grama) u odnosu na margarin (5 grama).
Jedenje maslaca povećava apsorpciju mnogih drugih hranjivih tvari iz drugih namirnica.
Maslac ima mnoge hranidbene prednosti, dok ih margarin ima svega nekoliko – a i to zahvaljujući tvarima koje su dodane u njega!
Maslac je mnogo ukusniji od margarina i može pojačati i poboljšati okus druge hrane.
Maslac je dio prehrane stoljećima, dok je margarin ušao u uporabu prije nepunih 100 godina.
A SAD, O MARGARINU…
Vrlo mu je visok sadržaj masnih kiselina.
Utrostručuje pogibao od oboljenja srčanih žila.
Povećava ukupan kolesterol i LDL (loši kolesterol) te smanjuje HDL (dobar kolesterol).
Povećava peterostruko pogibao od raka.
Smanjuje kakvoću majčinoga mlijeka.
Smanjuje imunitet i imune reakcije organizma.
Smanjuje proizvodnju inzulina.
I sada ona najpogubnija činjenica… I TO JE OSOBITO ZANIMLJIVO!
Margarine je tek JEDNU MOLEKULU udaljen od toga da bude PLASTIKA… I ima 27 sastojaka kao i BOJE!
Već i ove činjenice dovoljne su za izbjegavanje margarina do konca života, kao i svega ostalog što je hidrogenizirano (što znači da je dodan vodik, mijenjajući time molekularnu strukturu dotične tvari…).
Poslužite se i sami pokusom:
Kupite kutiju margarina i ostavite je otvorenu u garaži ili na nekom sjenovitom mjestu. Nakon nekoliko dana, zamijetit ćete nekoliko pojedinosti:
1
ni jedna muha, pa čak ni one dosadne sitne voćne mušice, ne će ni prići margarinu (to bi vam trebalo nešto reći…)
2
margarin se ne će pokvariti ni promijeniti miris, a to zato jer nema hranidbene vrijednosti. I ništa ne će narasti na njemu: ni gljivice, ni plijesni… Čak ni oni sićušni mirkoorganizmi ne će na margarinu naći podlogu na kojoj bi se udomili. A zašto? Zato jer je margarin gotovo plastika. Biste li rastopili svoju plastičnu posudu i namazali je na svoju plošku kruha?
Zašto je margarin štetan? | |||
Osobe koje jedu dosta margarina i druge namirnice koje sadrže transmasne kiseline znatno češće oboljevaju od kardiovaskularnih bolesti. Kako nastaje margarin Margarin prestavlja emulziju biljnih ulja i vode ili ulja i obranog mleka. Nastaje procesom hidrogenizacije. Dodavanjem atoma vodonika biljnom ulju, pod pritiskom u prisustvu katalizatora, ona prelaze u čvrsto stanje. Tim procesom nastaju štetne transmasne kiseline, glavni sastojci margarina. Margarin je nastao početkom dvadesetog veka i uskoro postao jako popularan, kao ukusna i jeftina zamena za buter. U prehrambenoj industriji margarin i biljna mast se stavljaju u sve proizvode, od kolača do gotove hrane. U restoranima se koriste za prženje i ostalu pripremu hrane. Uticaj transmasnih kiselina Generacije ljudi su porasle na margarinu pre no što se uočila njegova štetnost. Brojnim istraživanjima je zaključeno da transmasne kiseline povišavaju LDL holesterol, takozvani "loš" holesterol, a snižavaju LDL ili takozvani "dobri holesterol". Tako nastaje nepovoljan odnos LDL i HDL holesterola što dorinosi ubrzanju arteroskleroze. Zatim, transmasne kiseline pojačavaju zgrušavanje krvi i povećavaju rizik za nastanak infarkta miokarda i šloga (srčanog i moždanog udara). Okrivljuju se i za smanjenje mogućnosti organizma da koristi esencijalne masne kiseline, neophodne za normalne metaboličke procese. Znači transmasne kiseline su gore od zasićenih masti i treba ih izbegavati. Neznajući to većina ljudi koji žele da se zdravo hrane prednost daju margarinu. Oni koji ga izbegavaju često ne znaju da ga konzumiraju kroz pecivo, keks, kolače, čips, kikiriki, gotovu hranu... Transmasti nanose organizmu ogromanu štetu. Zato je u Americi propisano da proizvođači prehrambenih proizvoda moraju u deklaraciji da navedu prisustvo transmasnih kiselina. Zbog toga su neki smanjili ili prestali da ih koriste. Međutim, mnoge kompanije su ih samo zamenile nešto manje štetnim zasićenim mastima. Tvrdi margarin za testa i kolače sadrži od 19 do 38%, a meki koji se lako maže 11 do 28% transmasnih kislina. Za zdravu ishranu je potrebno izbgavati margarin. Bolje je koristiti umerene količine butera. Zatim treba smanjiti upotrebu masnog peciva, gotove hrane i izbegavati hidrogenizovano ulje koje se koristi za prženje u fritezi. Pri kupovini gotovih proizvoda pažljivo pročitajte deklaraciju i obrtite pašnju da ne sadrže ništa hidrogenizovano i transmsne kiseline. |
Zаto trebа potpuno izbаciti mаrgаrin iz ishrаne.
Inаče o štetnosti mаrgаrinа, već više putа su u strаnoj, pа i u nаšoj jаvnosti vođene polemike, аli tek nedаvno su se društvа zа zаštitu potrošаčа uspelа izboriti zа objаvljivаnje stručnog mišljenjа o štetnosti ovog proizvodа zа ljudsku ishrаnu.
BISMILLAH -LJEKOVITOST LJUTE PAPRIKE
Najzdravije namirnice svijeta: čili
Čili, kajenski papar i feferoni su ljute papričice iz porodice Capsicum.
Energetska i nutritivna vrijednost
Energetski sadržaj 100 g čilija u prahu iznosi 314 kcal / 1314 kJ. Od toga 55% ugljikohidrata, 17% masti i 12% proteina.
Odličan je izvor minerala željeza (14 mg što čini 142% RDA), magnezija (170 mg što čini 49% RDA), fosfora (303 mg što čini 38% RDA), kalcija (278 mg što čini 28% RDA) i dobar izvor selena (6 μg što čini 11% RDA).
Od vitamina odličan je izvor vitamina A (1,5 mg što čini 185% RDA), vitamina K (105,7 μg što čini 106% RDA), vitamina C (64,1 mg što čini 106% RDA), riboflavina (0,8 mg što čini 61% RDA), niacina (8 mg što čini 50% RDA), tiamina (0,3 mg što čini 37% RDA), vitamina E (29 mg što čini 20% RDA) i dobar izvor piridoksina (3,7 mg što čini 19% RDA), folne kiseline (60 μg što čini 15% RDA) i kolina (66,5 mg što čini 13% RDA).
U sastavu 100 g čilija nalazi se 34 g dijetalnih vlakana, 15 mg beta-karotena, 83 mg fitosterola, 310 μg luteina i zeaksantina, 21 μg likopena i 2,7 mg betaina.
Energetski sadržaj 100 g crvenih čili papričica iznosi 40 kcal / 166 kJ. Od toga 8,8% ugljikohidrata, 1,87% proteina i 0,4% masti.
Čili papričice sadrže raznolike minerale, ali u količinama ispod 10% RDA. Od vitamina odličan je izvor vitamina C (143,7 mg što čini 240% RDA) i dobar izvor vitamina K (14 μg što čini 14% RDA).
U sastavu 100 g čili papričice nalazi se i 1,5 g dijetalnih vlakana, 534 μg beta-karotena, 709 μg luteina i zeaksantina.
DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba (RDA).
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba (RDA).
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine).
Popularne su zahvaljujući svojem ljutom okusu koji je neizostavan dio mnogih jela i umaka.
Svoj ljuti okus papričice duguju posebnom sastojku koji se zove kapsaicin.
Čim više kapsaicina sadrži, tim je paprika ljuća.
U većim količinama kapsaicin peče usne, jezik i grlo te tjera na plač.
Veliki ljubitelji papreno ljutih jela su Indijci, Vijetnamci, Meksikanci i Mađari.
Većina ljudi ipak voli umjereno ljuti okus koji poboljšava okus hrane i stimulira probavu.
I nije samo to - čili pruža brojne dobrobiti za zdravlje.
Zašto je čili zdrav?
Kapsaicin papričicama daje ne samo ljutinu, nego i posebna ljekovita svojstva zbog kojih ih možemo svrstati među najzdravije namirnice svijeta.
Ljute papričice:
1. Djeluju antiupalno
zahvaljujući kapsaicinu, čili ima antiupalna svojstva. Kapsaicin snažno blokira supstanciju P, koja je povezana s upalnim procesima u organizmu. Redoviti unos čilija može služiti kao odlična prevencija artritisa
2. Sprečavaju bol
najnovija istraživanja potvrđuju da čili učinkovito smanjuje bol izazvanu artritisom, psorijazom i dijabetičkom neuropatijom.
3. Potiču zdravlje kardiovaskularnog sustava
pokazalo se da ljute papričice smanjuju razinu kolesterola i triglicerida te sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka. Kulture koje široko primjenjuju čili imaju puno manji postotak srčanih bolesti, moždanog udara i tromboze.
4. Poboljšavaju probavu
prema ayurvedi, ljuti okus stimulira apetit i poboljšava probavu. Hrana koja se dobro probavlja daje tijelu neophodne nutrijente i energiju, dok hrana koja se ne probavlja dobro, stvara toksine. Zbog toga, prema ayurvedi, dobra probava je ključna za naše zdravlje.
5. "Hrane" naš imunitet
žarkocrvena boja čili papričica svjedoči o visokom sadržaju beta-karotena, ili pro-vitamina A. Samo nekoliko žličica čilija dnevno daje tijelu ekstra doze vitamina C i A koje su bitne u prevenciji infekcija.
6. Sprečavaju rak prostate
istraživanja raka prostate su pokazala da kapsaicin djeluje kao pravi "ubojica" stanica raka. Nakon četiri tjedna terapije kapsaicinom, kod većine životinja zaustavljen je rast stanica raka prostate, a veličina tumora je značajno smanjena. Za prevenciju raka prostate preporučuje se uzimati 400 mg kapsaicina tri puta tjedno.
7. Potiču mršavljenje
ljuti okus koji imaju čili papričice, povećava termogenezu - stvaranje topline u organizmu. Proces termogeneze zahtjeva potrošnju dodatnih kalorija, što rezultira gubitkom masnih naslaga.
8. Sprečavaju čir na želucu
dugo se vremena pogrešno smatralo da unos ljute hrane uzrokuje čireve na želucu. Danas je potvrđeno da ljute papričice ne samo da ne uzrokuju čireve, nego ih sprečavaju zato što ubijaju štetne bakterije i stimuliraju stvaranje zaštitnih želučanih sokova.
9. Pomažu kod dijabetesa tipa 2
redoviti unos čilija može spriječiti dijabetes tipa 2. Studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, govori o tome da redoviti unos čilija smanjuje potrebu organizma za lučenjem inzulina kojim se smanjuje razina šećera u krvi nakon obroka.
Kakve vrste paprike koristiti
Ljutina paprike ovisi o njezinoj vrsti. Međutim, čak u granicama jedne vrste ljutina se može razlikovati od papričice do papričice.
Ljutina paprike se mjeri prema posebnoj skali, pri čemu se koriste Scovillove jedinice:
pepperoncini = 100 - 500 jedinica
pasilla = 1 000 - 1 500 jedinica
rocotillo = 1 500 - 2 500 jedinica
jalapeno = 2 500 - 5 000 jedinica
wax = 5 000 - 10 000 jedinica
vserrano = 10 000-23 000 jedinica
kajenska paprika, tabasko, guntur čili - 30 000 − 50 000 jedinica
crvena savina habanera = 360 000 − 500 000 jedinica
naga viper, infinity čili - 855 000 − 1 500 000 jedinica
Tabasco umak koji je na visokoj cijeni, priprema se od crvene habanere i ima ljutinu 8000 jedinica.
Generalno, čim je papričica (ili umak) ljuća, tim je bolja jer više ljekovitog sastojka - kapsaicina - sadrži.
Ljutina koju daje kapsaicin utječe na potrošnju energije, tj. povećava termogenezu (povećava metabolitičku aktivnost) i upotrebu kisika, do 20 minuta nakon konzumacije. Iz toga se zaključuje da čili može pomoći pri regulaciji težine. U prilog tome idu i studije na eksperimentalnim životinjama znanstvenika sa Sveučilišta u Tajvanu objavljene u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry, koje su pokazale utjecaj na inhibiciju rasta stanica masnog tkiva. Heidi Allison, medicinski specijalist pri internacionalnoj farmaceutskoj kompaniji izdala je knjigu The chili pepper diet u kojoj tvrdi da čili u hrani smanjuje apetit, potiče metabolizam, općenito govori o pozitivnom djelovanju kapsaicina na reduciranje tjelesne težine.
U časopisu American Journal of Clinical Nutrition australski znanstvenici su objavili rezultate studije koja ispituje utjecaj čilija na smanjenje rizika od hiperinzulinemije (povećane količine inzulina u krvi), poremećaj povezan s dijabetesom tipa 2. Kada se jelu doda čili, količina inzulina potrebnog za smanjenje šećera je manja, a značajnije se smanji kada se čili redovito konzumira
Pilot studija provedena na Sveučilištu Tasmanija, School of Life Science otkrila je da redovita konzumacija čilija može poboljšati i regulirati san, što povoljno utječe na kardiovaskularno zdravlje.
Vanjska primjena kapsaicina u obliku krema ublažava boli na koži koje uzrokuje herpes zooster, neuralgija ili postoperativne traume vezane uz amputaciju.
Jedno upozorenje, prevelike količine čilija mogu imati utjecaj na pojavu raka želuca. Ljutina se može razblažiti čašom mlijeka ili jogurtom
Kulture koje u pripremi jela koriste veće količine čilija imaju niži stupanj pojave srčanog i moždanog udara te plućnu emboliju. Rezultati jedne studije upućuju na to da začinjavanje jela čili paprikama može zaštititi masti prisutne u krvi od oštećenja slobodnim radikalima, prvom stupnju koji vodi k aterosklerozi. Australski istraživački tim objavio je studiju u British Journal of Nutrition o utjecaju kapsaicina na smanjenje oksidacije kolesterola što reducira rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti.
Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Cancer Research, u svibnju 2006. govori da postoji mogućnost da kapsaicin iz čilija može spriječiti širenje tumornih stanica prostate, a neke studije upućuju i na sprječavanje širenja raka jetre.
Uz čili je vezana predrasuda o tome da doprinosi nastajanju čira želuca. Međutim istina je upravo suprotno, čili uništava štetne bakterije (kao što je Helicobacter pylori) i potiče lučenje zaštitnih želučanih sokova.
Balzam od čilija
~ protiv bolova u kostima, zglobovima i misicima ~Ljekovitost
Američki starosjeditelji od davnina upotrebljavaju čili papriku kao lijek. Koristi se i u indijskoj ayurvedi, te kineskoj, japanskoj i korejskoj medicini, kao pomoć kod probavnih problema, za stimulaciju apetita, bolove u mišićima i ozebline. U Europi i Americi koriste se preparati za vanjsku uporabu- melemi, gelovi i oblozi, za smanjenje bolova vezanih uz osteoartritis, reumatoidni artritis, bolove u mišićima i zglobovima i za poboljšanje cirkulacije
Kapsaicin snižava temperaturu, djelovanjem na moždani centar za regulaciju tjelesne temperature. Upravo iz tog razloga u tropskim i suptropskim krajevima ljudi konzumiraju cayenne papriku jer im pomaže da lakše podnesu vrućine.
Pri vanjskoj uporabi pokazuje snažno analgetsko djelovanje, Ublažava bol tako što uništava tzv."spoj P" koji se nalazi u živčanim stanicama i zadužen je za prijenos osjeta boli u mozak. Ovaj učinak je privremen.
Čili paprika stimulira cirkulaciju krvi, snižava krvni tlak i nivo kolesterola u krvi. Tinktura od čili paprike je efikasna prva pomoć kod infarkta i krvarenja.
Pospješuje probavu, pa se koristi kao sredstvo za smirivanje probavnih smetnji.
Izaziva pojačano znojenje, čime pomaže liječenje prehlade, problema sa sinusima i groznice. Pospješuje izbacivanje sluzi iz pluća.
Kapsaicin smiruje migrenu i reumatoidni artritis. Korištena kao oblog, čili paprika smanjuje bol u donjem dijelu kralježice.
Kapsaicin i drugi sastojci čili paprike djeluju i na:
- smanjenje agregacije (nakupljanja) trombocita
- dijabetičku neuropatiju
- postoperativnu bol (mastektomija - odstranjivanje dojke ili amputacija udova)
- mišićnu bol uzrokovanu fibromialgijom
- bolove uzrokovane Raynaudovom bolesti
- bolove kod herpes zostera (neuralgija) i dr.
Kapsaicin je jedan od glavnih sastojaka sprejeva za samoobranu. Takoder je repelent, pa se koristi u sredstvima protiv mravi i žohara.
Pored toga, idealan je pojačivač okusa koji ne povećava broj kalorija u obroku. Bogat je beta-karotenom koji se u krvi pretvara u vitamin A i pomaže pri borbi sa infekcijama.
Čili paprika slovi kao i učinkovito sredstvo protiv mamurluka, ali i kao afrodizijak.
Dobro je znati
- male kolicine čili paprike su ljekovite, dok prekomjerena upotreba moze uzrokovati probavne, bubrezne i jetrene tegobe
- uzimanje čili paprike ne preporuca se kod cira na zelucu i hemoroida
- čili papriku ne uzimati u isto vrijeme s anelgeticima i lijekovima za snizenje krvnog tlaka
- kod vanjske primjene, pripravke od čilija ne koristiti duze od 2 dana. Nakon 14 dana, pripravci se mogu ponovo primijeniti na istom mjestu
- pripravke od čilija ne nanositi na ispucanu kozu i otvorene rane
- kapsaicin u svjezem i suhom čiliju moze izazvati upalu koze, pa kada radite sa čilijem stvaite rukavice (za svaki slucaj)
- sto se čili duze kuha, okus ce mu biti jaci
- da bi se prigusila ljutina i osjecaj paljenja u ustima i zelucu, sa čili paprikom treba jesti rashladeni jogurt kao sto to cine Indijanci ili uz jelo piti pivo kao sto to cine Tajlanđani. vatru u ustima će smanjiti i nekoliko gutljaja mlijeka ili nekoliko zlica sladoleda.
Balzam od čilija poboljsava cirkulaciju krvi i tako ublazava bolove. Etericno ulje ruzmarina ima slicno djelovanje, ali mnogo djelotvornije prodire u kozu pa dodatno pojacava anelgeticko djelovanje kapsaicina.
30 ml ulja od čilija
2 g pčelinjeg voska
20 kapi etericnog ulja ruzmarina
Otopiti pcelinji vosak. Ulje od čilija zagrijati i polako umijesati u vosak. Nastavite mijesati dok se krema ne ohladi i ne zgusne. Tada umijesati etericno ulje ruzmarina. Balzam staviti u posudicu. 2-3 puta na dan uljem namazati bolesni dio tijela.
Čili paprika u kozmetici
Vanjskom uporabom, u obliku gelova, melema i obloga smiruje kožne probleme, kao i svrbež kod psorijaze.
Čili paprika je efikasno sredstvo protiv opadanja kose
Čili paprika je u mnogim kulturama tradicionalno sredstvo koje se koristi za prevenciju opadanja kose, kao i za ponovni rast kose. Kapsaicin zagrijava i stime stimulira folikule kose, čime se smanjuju upale i potiče rast nove kose. Nedavne studije u Japanu (Journal of Growth Hormone & IGF Research, listopad 2007), pokazale su da je nakon 5 mjeseci oralnog uzimanja kapsaicina,osobama koje su patile od alopecije narasla kosa u znatnijoj mjeri (65%) u odnosu na grupu koja je uzimala placebo (12%).
Ovaj tretman se može provoditi na dva načina:
1. Oralno uzimanje - 6 mg kapsaicina dnevno rezultira ponovnim rastom kose. Mogu se koristiti kapsule čistog kapsaicina, kojih ima na tržištu, ili se može mljevena čili paprika dodavati u hranu. Žličica paprike je dovoljna dnevna doza. Ako se koriste kapsule, nećete imati osjećaj da vam se tijelo grije. Prema nekim istraživanjima, postiže se još bolji rezultat ako se uz kapsaicin uzimaju i izoflavonoidi- najbolji izvor je soja, koja sadrži oko 200 mg izoflavonoida/ 100 grama.
2. Vanjska primjena - kao alternativa, čili paprika se može nanositi direktno na vlasište, u obliku različitih preparata. Neki od tih preparata su:
Efikasan preparat protiv opadanja kose
15 gr tinkture čili paprike
10 g ricinusovog ulja
100 gr rakije lozovače
po želji eterično ulje ruže
Pasta od čili paprike
Napravite gustu pastu od mljevene čili paprike i destilirane vode. Nanesite na vlasište, ostavite da djeluje 30 minuta i isperite.
Sprej od čili paprike s jabučnim octom
Pomiješajte 3 i pol žličice mljevene čili paprike s 0,5 litara jabučnog octa. Sprejajte vlasište i ostavite da djeluje 30 minuta prije ispiranja.
Upozorenje
Svjesna sam da je ćelavost veliki udarac muškom egu, ali znajte da sva navedena sredstva za vanjsku uporabu koja sadrže čili papriku su iznimno nadražujuća. Ako ste se ipak odlučili pokušati neki od navedenih tretmana, budite svjesni da ćete morati pretrpiti popriličnu bol. Nikako ne dopustite da vam sredstvo dospije u oči, i temeljito ga isperite s kose nakon tretmana!
Sredstvo za povećanje usana s čili paprikom
Ako želite povećati usne bez silikonskih i inih injekcija, ovo je za vas idealan način.
(2 tube balzama za usne)
mljeveni đumbir
mljevena crvena paprika
1-2 kapi eteričnog ulja paprene metvice
Otopite balzam za usne i dodajte malu količinu mljevenog đumbira i čili paprike- oko 1/10 žličice. Dobro promiješajte i u prohlađeno dodajte eterično ulje. Ulijte u malu posudicu i ostavite otvoreno dok se ne skrutne. Nanesite vrlo malu količinu na usne! Ovaj preparat će izazvati lagano trnjenje usana, ali će ih povećati, jer čili paprika pojačava cirkulaciju krvi i zagrijava usne! Eterično ulje metvice će malo rashladiti i osvježiti usne.
Sjajilo za usne s čili paprikom
Isti efekt privremenog povećanja usana ćete dobti ako mrvicu mljevene čili paprike dodate u sjajilo za usne.
Zagrijavajući piling za stopala s čili paprikom i đumbirom
Izniman je za hladne zimske dane, jer poboljšava cirkulaciju krvi. Nakon tretmana stopala će vam biti meka i relaksirana.
80 g smeđeg šećera
80 g bademovog ulja
6 kapi eteričnog ulja naranče
2 kapi eteričnog ulja đumbira
1 razom puna žličica čili paprike
U plastičnoj zdjeli pomiješajte šećer i bademovo ulje. Dodajte eterična ulja i dobro promiješajte. Na kraju dodajte čili papriku i ponovo promiješajte. Sjedite na rub kade i šakom pilinga snažno izmasirajte jedno, pa drugo stopalo. Ne zaboravite prste, zglobove, ni pete, a posebno obratite pozornost na zadebljane dijelove kože. Dobro isperite i posušite stopala.
Oprez: Pazite da vam piling ne dođe u kontakt s očima i sluznicom, a također, nakon pilinga dobro isperite kadu, jer uroniti čitavo tijelo u kupku s ljutom čili paprikom može biti vrlo bolno iskustvo! (by Mila Prlj)
Jednostavan način da ljutu papriku dodate u Vaš meni
Vrlo jednostavan način da dodate ljuti okus u Vaš svakodnevni meni jest da uz jelo koristite svježe ili ukiseljene ljute feferone ili gotove umake od čilija. Možete koristiti i čili u prahu, posipajući njim jela.
U trgovinama indijske hrane možete pronaći zdrav i ukusan indijski pickles - ljuti fermentirani proizvod od limete, manga, ulja gorušice, čilija i drugih začina.
Možete dodavati čili i tijekom pripreme jela - ali pripazite da ne otjerate od stola prijatelje ili članove obitelji!
Koju količinu ljute paprike unositi?
Unos ljute paprike ovisi o postotku kapsaicina koji ona sadrži - što se vidi po njezinoj ljutini.
Iako je ljuta paprika jako ljekovita, nemojte pretjerati. Kao i u svemu, u konzumiranju ljutog okusa potrebna je zlatna sredina. Ayurveda govori o tome da prekomjerni unos ljutog može imati negativne posljedice na zdravlje.
Obično, dovoljno je da unesete 1-2 žličice ljute paprike dnevno.
lördag 6 juli 2013
BISMILLAH -VEGETA -ZACIN ILI OTROV?
Vegeta - OTROV!
E621 (mononatrijev glutaminat, MSG) je poboljšivac okusa (okus kocke za juhu,kombiniranih zacina, vegete). Postoje izvješca o cijelom spektru reakcija na ovaj sastojakpoput pojacanog lupanja srca, migrene, depresije, promjena raspoloženja, napetosti, žedi,mucnine. Kolicina ovog aditiva koja izaziva reakcije varira od osobe do osobe. Neke reakcije javljaju se i do 48 sati nakon konzumacije stoga ih vecina ljudi ne povezuje sa glutaminatom.
O ovom sastojku napravljene su brojne studije, a u jednoj od njih je na laboratorijskim životinjama izazvano oštecenje mrežnice i sljepoca nakon konzumacije vece kolicine glutaminata. Smatra se da konzumiranje tijekom vremena zbraja, te može potaknuti razvojnormotenzivnih glaukoma koji je pojacano prisutan u istocnoj Aziji gdje se glutaminat koristiu velikim kolicinama. Vecina je proizvodaca hrane dobrovoljno prestala upotrebljavati E621(glutaminat) u svojim namirnicama. Potrebna je pažnja prilikom kupovine namirnica, jer E621 može doci zamaskiran i pod razlicitim imenima ili nazivima poput „hidroliziraniproteini" ili „autolizirani kvasac".
15% vegete je
E621 – Mononatrijev glutaminat
Nalazi se u tjesteninama, pekarskim proizvodima, krekerima, grickalicama, žvakama, juhama, topljenim sirevima i pripravcima od sira, gotovim jelima, dodacima jelima, margarinima, senfu ... Prirodno je i u ribi, mlijeku, pomidorima, ali tu nije štetan. Često se nalazi i pod imenom «prirodna aroma». Učestala upotreba može izazvati: glavobolje, mučnine, vrtoglavice, lupanje srca, tjeskobe, bolove u prsima, hiperaktivnost, nadutost, žeđ, hladan znoj, crvenilo lica, alergijske reakcije (posebno kod asmatičara). U velikim količinama može dovesti do odumiranja živčanih stanica, a to se pak povezuje sa nastankom Allzheimerove, Parkinsonove, Huntingdonove bolesti. Zabranjen je u dječjoj hrani.
Natrijum glutaminat je hemikalija koja vam nadražuje jezik, i zove se još i – pojačivač ukusa, što će reći - laže vas, odnosno – u dodiru sa nervnim završecima u jeziku izaziva neprirodno jak organoleptički utisak, tj. ukus. Ja to zovem Bogohulna rabota!)
...
Vegeta: so, sušeno povrće 15,5% (šargarepa, paštrnak, luk, celer, peršunov list), začini, šećer, boja (riboflavin), kukuruzni skrob, pojačivači ukusa – mononatrium glutaminat i binatrium inozitat
Bag: sušeno povrće 15%, so do 55%, natrium glutaminat (E621) do 15%
Kulinat: so do 60%, sušeno povrće 14%, pojačivač ukusa E612 do 14%, E635, dekstroza, začini i prirodna boja E101(i) 0,03%
Začin C: so, šećer, pojačivač ukusa natrium L glutaminat, sušeno povrće minimum 8% (peršunov list, celerov list), biber, prirodne boje – riboflavin i kurkumin
Dakle, iz priloženoga se da videti da je „fora“ u čarobnoj hemiji, a ne u sušenom povrću. Uzmite samo sušeno povrće i dodajte ga u vašu supu, uz so i začine, upravo onoliko koliko ga realno biva u dozi nekog od čudotvornih proizvoda sa spiska koji inače sipate, i videćete da je supa „bljutava“ u odnosu na onu koju „oplemenjujete“ kritikovanom smešom. Ako, pak, u istu takvu supu dodate, u prikladnoj proporciji, samo natrijum glutaminat, ili slično sranje sa liste E612-621 i ostalih „E“ listâ, onda će supa biti „izvrsna“! Prema tome, sušeno povrće je tu samo kao pokriće za hemijsku supstancu koja će vas prevariti i zatrovati. Tako vi skupo plaćate so, mrvicu sušenog korenja i mrvičicu začina, a uz to kupujete otrov i prevaru! Ja to zovem – kriminalni akt, ne znam za vas...
Prenumerera på:
Inlägg (Atom)