BISMILLAH-LJEKOVITOST KIVIJA

KIVI: Odličan saveznik u borbi protiv bolesti srca, moždanog udara, raka…





Kivi je dobio ime po ptici s Novog Zelanda.

Kivi je smaragdni užitak jedinstvenog okusa koji daje dramatični tropski dašak u ove hladne zimske dane. Podrijetllom je iz Kine gdje ga zovu Yang Tao odakle su ga misionari početkom 20-og stoljeća prenijeli u Novi Zeland, a zatim se proširio na cijeli svijet.
Kivi sadrži enzime koji mogu poslužiti kao izuzetni "omekšivači" mesa.

Grane sa širokim listovima, ove dvodomne biljke penjačice, mogu dosegnuti i do 7 m dužine. Plod je mesnat, jajastog oblika sa smeđim, dlakavim kožnim omotačem.



Energetska i nutritvna vrijednost
 Energetska vrijednost 100 g svježeg kivija iznosi 61 kcal / 255kJ, od toga sadrži 14,6% ugljikohidrata, 1,14 % proteina i 0,5% masti.

Od minerala kivi sadrži kalij (312 mg), kalcij (34 mg), fosfor (34 mg), magnezij (17 mg), željezo (0,3 mg), cink (0,14 mg) i bakar (0,13 mg).

Od vitamina sadrži vitamin A (52 mg), vitamin C (93 mg), vitamine B kompleksa: tiamin (0,03 mg), riboflavin (0,025 mg), niacin (0,34 mg), pantotensku kiselinu (0,18 mg), vitamin B6 (0,063 mg), kolin (7,8 mg), betain (0,5 mg), vitamin E (1,46 mg) i vitamin K (40,3 mcg).

Kivi u 100 g sadrži 3 g dijetalnih vlakana i 122 mcg luteina i zeaksantina.



Ljekovitost
 Neki nutricionisti smatraju kivi "supervoćem". Zašto je to tako? Kivi posjeduje idealnu ravnotežu između minimalnog broja kalorija i maksimalnog ljekovitog učinka na organizam.
Egzotični izgled i okus kriju malu riznicu raznolikih vitamina, minerala i fitonutrijenata koji udruženim djelovanjem mogu zaštiti naš organizam od mnogih bolesti suvremenog svijeta, a što potvrđuju i brojne studije.
Kivi je pokazao sposobnost zaštite DNK od štetnog djelovanja kisika. Ovo se djelovanje ne pripisuje isključivo poznatim antioksidantima vitaminu C ili beta-karotenu, već i raznolikim flavonoidima i karotenoidima u kiviju.
Konzumiranjem kivija organizam se opskrbljuje velikim količinama vitamina C što može reducirati rizik od pojave bolesti srčanog i krvožilnog sustava, moždanog udara ili raka. Tome u prilog ide i povoljan omjer natrija i kalija. Stručnjaci za krvožilni sustav ističu da je odgovarajući omjer natrij-kalij vrlo važan za zdravlje srca. Konzumacija kivija smanjuje i količinu triglicerida u krvi za 15%. Osim toga zahvaljujući vitaminu C kivi može pripomoći i zacjeljivanju rana, održavanju zdravlja kostiju, apsorpciji željeza i zdravlju zubi i desni.
Kivi usitnjen u pire iskoristite za pripremu sorbeta s dodatkom limete ili voćnih umaka koji će biti osvježavajući i dekorativan dodatak sladoledu od vanilije.

Kivi je nadalje dobar izvor dijetalnih vlakana. Redovitom i uravnoteženom prehranom koja osigurava optimalnu količinu dijetalnih vlakana reducira se povišena količina kolesterola što u konačnici rezultira smanjenim rizikom od srčanih bolesti. Vlakna također uklanjaju toksine iz debelog crijeva što je korisno u prevenciji raka debelog crijeva. Dijetalna vlakna pripomažu i u održavanju razine šećera u krvi.
Kivi pozitivno djeluje na zdravlje probavnog sustava i stoga jer pomaže u postizanju ravnoteže između dobrih i loših bakterija u probavi, štiti od štetnog djelovanja enzima u donjem probavnom kanalu koji mogu uzrokovati rak.

Ljekoviti sastojci kivija čine ga odličnim zaštitnikom u borbi protiv simptoma respiratornih oboljenja kao što je astma. Studija u Italiji koja je obuhvatila preko 18 000 djece od 6 i 7 godina pokazala je da djeca koja jedu 5 do 7 obroka citrusa i kivija tjedno imaju za 25 do 44% manje pojavu simptoma respiratornih bolesti nego djeca koja ovo voće jedu manje od jednom tjedno, a najveće poboljšanje primjećeno je kod djece s astmom.

Podaci objavljeni u Archives of Opthamology pokazuju da čak i 3 obroka voća dnevno mogu smanjiti rizik od starosne makularne degeneracije, glavnog uzročnika gubitka vida u starijoj populaciji. Kivi doprinosi zdravlju očiju svojim ljekovitim fitonutrijentima - ksantofilima, među njima se posebno ističe lutein koji se nalazi u retini oka.

Kivi posjeduje i antimutagena svojstva. In vitro studije pokazuju da ekstrakt kivija ima sposobnost inhibiranja melanoma (rak kože). Neke studije pokazuju da zahvaljujući klorofilu kivi pokazuje mogućnost inhibiranja raka jetre.
Inozitol, alkoholni šećer koji se prirodno nalazi u kiviju još jedan je u nizu zanimljivih ljekovitih sastojaka. Otkriveno je da može biti koristan za liječenje depresije, nadalje igra pozitivnu ulogu u reguliranju dijabetesa i povezan je složenim procesima s hormonima i neurotransmiterima.

U Kini je proizveden energetski napitak na bazi kivija koji je dobar kao nadomjestak izgubljenih minerala tijekom treninga u vrućoj klimi, a osim toga kivi poboljšava i mišićnu aktivnost jer ih štiti od oksidativnog stresa. Može pomoći kod smirenja od stresa jer sadrži relativno visoke količine serotonina.

Međutim, za kraj ipak treba naglasiti da kivi ima i svoju lošu stranu, prevelika konzumacija kivija može uzrokovati alergiju.

　

Prema sadržaju vlakana, iza sebe je ostavio jabuku, ima više vitamina C nego narandža, a u kategoriji voća koji obiluje kalijumom kivi samouvjereno pretiče čak i čuvenu bananu!

Do dva ploda dnevno tokom sezone blagotvorno djeluju na bolesti srca, moždanog udara, raka i bolesti respiratornih organa, ističu specijalisti ishrane.

Smeđe voće prekriveno dlačicama sa ukusnim zelenim mesom stručnjaci često preporučuju tokom zimskih mjeseci jer je prava vitaminska bomba, naročito kada je riječ o vitaminu C (količina je dva puta veća nego u narandžama).

Prema sadržaju vlakana, kivi je iza sebe ostavio jabuku, a u kategoriji voća koji obiluje kalijumom samouvjereno pretiče čak i čuvenu bananu! Jedinstvena mješavina fitonutrijenata, vitamina i minerala u tom aromatičnom voću veoma je dobar saveznik u borbi protiv bolesti srca, moždanog udara, raka, bolesti respiratornih organa, ističu specijalisti ishrane.

Kao prirodno sredstvo za blago razrijeđivanje krvi, kivi „radi" poput „aspirina" ali bez ikakvih neželjenih dejstava i blagotvorno djeluje na kardiovaskularni sistem smanjujući mogućnost nastanka krvnih ugrušaka, LDL („lošeg") holesterola i snižavajući krvni pritisak. Rezultati brojnih ispitivanja pokazali su da kivi, ne samo što smanjuje nivo „oksidativnog" stresa i oštećenja DNK materijala, nego i podstiče oštećene ćelije da se regenerišu.

Neizbježan je sastojak gotovo svih programa ishrane za oboljele od raka, bolesti srca, a koristi se i u kineskoj tradicionalnoj medicini za ubrzavanje procesa zarastanja rana

Korisni sastojci najbolje će biti iskorišteni ukoliko svježe plodove pojedemo ujutru, na prazan želudac.

Kivi sadrži enzime koji jestivi dio plodova čine mekšim, a aktiviraju se istog trenutka kada ga rasječemo ili oljuštimo. Zbog toga je preporučljivo da, ukoliko pravite voćnu salatu, sjeckanje kivija ostavite za kraj.

Snaga antioksidanata raste sa zrelošću tog voća pa je najbolje jesti isključivo dobro zrele plodove koji nisu tvrdi.

　

Ovo voće je pravi rudnik vitamina i minerala. Odličan je za buduće majke jer pomaže pravilnom razvoju fetusa.



Kivi sadrži više kalija nego banana
 Kivi sadrži mnogo magnezija, fosfora i željeza, a posebno je bogat kalijem kojega u plodu prosječne veličine ima oko 250 mg. Zbog toga se kivi preporuča onima koji imaju previsok krvni tlak ili pate od edema, jer kalij pomaže regulirati krvni tlak i rad srca, te pospješuje rad bubrega kao i izlučivanje vode i štetnih tvari iz organizma. Kivi se preporuča i starijim ljudima jer je bogat magnezijem koji je važan za izgradnju kostiju, koji sprječava razvoj osteoporoze i stvaranje bubrežnih kamenaca, a svojim umirujućim djelovanjem utječe na rad živčanog sustava i umanjuje posljedice stresa. Osim toga, kivi naš organizam opskrbljuje kromom koji poboljšava rad gušterače i djelovanje inzulina, pospješuje metabolizam šećera i sintezu masti i bjelančevina, te smanjuje povećanu razinu šećera, masnih kiselina i kolesterola u krvi.


Osobe koje imaju problema s visokim tlakom svakog bi dana trebale konzumirati tri kivija. Preporuka je to znanstvenika Sveučilišta iz Osla koji provode istraživanje o utjecaju kivija na razinu krvnog tlaka.
Ovo voće značajan je izvor kalija koji regulira krvni tlak, a bogat je i folnom kiselinom koja pomaže sintezu proteina. Antioksidans lutein štiti vid, a vjeruje se kako i on pomaže kod visokog krvnog tlaka. Najbolje ga je jesti u svježeg, i to svakog dana, dok se veće količine preporučuju zimi. Kivi snižava kolesterol, neutralizira slobodne radikale, stimulira imunitet i pomaže eliminaciji toksina iz organizma.

Kivi je također zahvalno voće za osobe koje imaju problema s probavom, jer je bogat vlaknima i djeluje poput blagog i učinkovitog laksativa. Sto grama kivija sadrži 61 kcal.



Kivi sadrži više vlakana nego jabuka i mekinje
 Kivi sadrži različite enzime koji razgrađuju bjelančevine, škrob i masti te pospješuju čitav niz biokemijskih procesa u tijelu. Osim što sadrži više vlakana od jabuke i mekinja, kivi sadrži i specijalni enzim aktinidin koji razgrađuje bjelančevine i pospješuje probavu. Zbog toga je kivi idealan desert nakon jela bogatog bjelančevinama, a preporuča se posebno onima koji imaju slabu probavu ili kronični zatvor.
Premda djelovanje enzima aktinidina na organizam nije do kraja istraženo, plodovi kivija kao i tablete koje sadrže sintetizirani aktinidin često se koriste u sportskoj medicini protiv oteklina i upala te za prevenciju hematoma. Budući da nema štetnih nuspojava, sintetizirani aktinidin iz kivija počeo se koristiti i kao alternativa protuupalnim lijekovima za reumatske bolesti





　 Današnja znanost preporučuje konzumirati dva do tri ploda kivija dnevno za dobru preventivu u očuvanju kardiovaskularnog sustava, ili kao zamjenu za aspirin.

• Ova količina kivija reducira gustoću krvi te priječi njeno grušanje, odstranjuje povišene masnoće, prijeći ali i liječi infarkt srčanoga mišića i arteriosklerozu krvožilnog sustava, očne bolesti poput mrene i žute pjege, divertikulozu i pretjeranu debljinu.

• Polifenolim, lutein, vitamini C i E smanjuju rizik od možebitnih kardiovaskularnih poremećaja, zaštićuju DNK sustav od štetnog djelovanja slobodnih radikala ali i pomažu bržem oporavku od posljedica štetnog djelovanja slobodnih radikala.

U dijetama kivi ima prednost u odnosu na papaju, mango, i naranče, ako se radi o kardiovaskularnim poremećajima, a preporučuje se:

• kod komplikacija s urinarnim sustavom kao što su kamenci, pijesak, infekcije,

• reumatoidnog artritisa,

• karcinoma jetre i jednjaka,

• te kod djece s tegobama respiratornog sustava kao što su astma i svi oblici kašlja.

Ljekoviti učinci kivija mogu zaista biti iznenađujući, u što sam se osobno uvjerio.
Kuhani listovi kivija su jestivi.
Sok od peteljaka dobro je sredstvo za izbacivanje pijeska iz mjehura, žuči i bubrega.

Zbog antioksidantnih svojstava savjetuje se svakodnevna konzumacija ovoga voća.

Inače po sadržaju antioksidansa na prvome je mjestu naranča sa 6,82%, slijede zatim crveno grožđe 5,99, kivi 5,54, grejp 4,54, bijelo grožđe 2,89, banana 2,10, jabuka 1,92, rajčica 1,57, kruška 1,23, lubenica 0,88%, itd.

Kontraindikacije. Nekim osobama kivi izaziva alergiju.
Čaj
za navedena oboljenja
1 jušna žlica suhih usitnjenih listova,
2 dl vode
Priprema. Vrućom vodom preliti listove, poklopiti i nakon pola sata procijediti. Uporaba. Piti jednu do tri šalice čaja, prema potrebi.

Plod_
Uzimati dnevno 3-6 kivija u tri navrata, ujutro, u podne i uvečer.