BISMILLAH -- SLATKI KROMPIR-ALLAHOVE BLAGODATI

Batat: Krumpir slatka okusa

　







Iako slatkastog okusa, neuobičajenog za povrće, batat je energetski visokovrijedna namirnica. Odlična je hrana za djecu i sportaše te bolesnike i pretile osobe, jer daje energiju, a ne deblja. Jesti ga mogu čak i dijabetičari.

Batat ili slatki krumpir (lpomea batatas) je jednogodišnja, a u tropskim područjima višegodišnja zeljasta biljka iz porodice slakova (Convolvulaceae). To je grmolika povijuša čije vitke i puzave stabljike mogu narasti i do 6 metara. Listovi batata su zelene ili crvene boje, različitih oblika i dugačko zašiljeni, na dugim peteljkama i naizmjenično smješteni na stabljici. U pazušcima listova razvijaju se krupni ljevkasti cvjetovi, bijele ili crvenkaste boje, a najviše po 5 cvjetova nalazi se skupljeno u male cvatove.
Batat u tlu ima i do 3 metra dugi puzavi korijen, a na njemu se javljaju mnogobrojna mesnata zadebljanja. Mesnata zadebljanja, koja se pogrešno nazivaju gomoljima, mogu biti različite boje i oblika, te dugačka 20-30 cm i teška do 3 kg. Budući da nalikuju na krumpire, španjolski moreplovci su "gomolje" batata još nekada davno nazvali patate, što znači krumpir. Otuda potječe i botanički naziv batatas, a nazivi krumpir batata i slatki krumpir upotrebljavaju se i danas, premda batat nema baš nikakve botaničke veze s pravim krumpirom.
Domovina batata je Južna Amerika, a gdje se uzgaja već više od 5000 godina. Kao osnovnu prehrambenu namirnicu, batat ili cumaru uzgajala su i drevna indijanska plemena Maje i Inke. Moreplovci su batat proširili najprije u Afriku i Aziju, a tek početkom 16. stoljeća donesen je u Europu, u Englesku. U Europi, a posebno u Engleskoj, batat je slovio kao prava delikatesa i bio je čak omiljeniji od običnog krumpira. Osim toga, slovio je i kao afrodizijak, pa ga je svakodnevno uzimao i Henrik VIII.

1000 vrsta batata
Budući da batat dobro podnosi tlo skromnije kvalitete koje ne treba gnojiti niti zaštićivati pesticidima, batat se danas uzgaja po cijelom svijetu i važna je prehrambena namirnica. Uzgaja se više od 1000 vrsta batata koje se međusobno razlikuju oblikom, bojom, veličinom i okusom, a najčešće se koriste sorte koje imaju crvenu, narančastu ili žutu boju kore. Najveći svjetski proizvođač je Kina u kojoj se uzgaja oko 85% svjetskog uroda batata. U Europi se batat najviše uzgaja u Španjolskoj, Portugalu i Italiji.


　

Neuobičajeno, slatkasto povrće
Iako slatkastog okusa, neuobičajenog za povrće, batat je vrlo ukusna i vrijedna prehrambena namirnica. Unatoč tomu što sadrži oko 70% vode, vrlo malo bjelančevina te zanemarivu količinu masti, batat je energetski visokovrijedna namirnica. Ukupna energetska vrijednost 100 g batata iznosi 96 kcal, a energija potječe od ugljikohidrata s 30% škroba i samo 10% šećera. Zbog toga je batat odlična hrana za djecu i sportaše te bolesnike i pretile osobe, jer daje energiju, a ne deblja. Batat mogu jesti čak i dijabetičari jer je najveći dio batatova šećera u obliku koji dijabetičarima ne škodi. Osim toga, tijekom termičke obrade batata škrob se razgrađuje i pretvara u šećer maltozu, pa je zato kuhani ili pečeni batat slađi od onog u sirovom obliku.

Bogat izvor važnih vitamina i minerala
Batat je bogat izvor vitamina i minerala. Posebno je bogat provitaminom A tj. beta karotenom kojeg sadrži mnogo više nego obični krumpir. Osim toga, samo 200 g batata daje istu količinu beta karotena kao i 5 kg brokule. Budući da je beta karoten snažan antioksidans, batat jača imunološki sustav i štiti od razornog djelovanja slobodnih radikala pa tako i od nekih vrsta raka, posebno raka pluća.
Osim beta karotena, batat sadrži dosta vitamina C koji kao antioksidans usporava starenje i sprječava bolesti povezane sa starenjem. Sadrži i mnogo vitamina E čiji nedostatak, između ostalog, uzrokuje bolesti srca i krvnih žila, pa tako i srčani i moždani udar. Količina od samo 140 g batata osigurava dnevno potrebnu količinu vitamina E.
Batat je bogat i mineralima, posebno kalijem, kalcijem, fosforom, magnezijem i željezom, a sadrži jako malo natrija čije prevelike količine mogu uzrokovati povišeni krvni tlak. Osim toga, batat gotova da i ne sadrži masti pa njegova konzumacija pomaže smanjenju kolesterola u krvi i masnoća u žući. Zbog bogatstva vlaknima, batat pospješuje probavu i regulira neurednu probavu, te istovremeno štiti od raka debelog crijeva i sličnih bolesti. Unatoč tomu, batat treba jesti u umjerenim količinama jer prevelike količine uzrokuju nadutost i djeluju na probavu.

Treba napomenuti da je slatki krompir vrlo vrijedna hrana
jer sadrži prirodni progesteron a ima i drugih hormona . posebno je
koristan ženama tijekom menopauze.

Igra bitnu ulogu u očuvanju zdravlja kože i sluznice, jer deluje na ćelije u njihovim dubljim delovima. Beta karoten stimuliše rad imuno sistema. Poznat je kao antioksidans koji je važan, između ostalog, za dobro funkcionisanje mozga. Naime, glutation koji se nalazi u batatu štiti protiv Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, a pomaže i u borbi protiv karcinoma i srčanog udara

Slatki krompir je vrsta krompira koja nije u tolikoj meri zastupljena u našoj nacionalnoj kuhinji koliko običan krompir, ali s obzirom sa su sličnog sastava obe vrste deluju povoljno na naš pankreas. Slatki krompir ima oblik koji sliči obliku pankreasa i sadrži beta-karotene koji su snažni antioksidansi koji štite ćelije našeg organizma od propadanja. U velikoj meri prevenira nastanak malignih oboljenja unutrašnjh organa.




PITA OD SLATKOG KROMPIRA

Potrebno:
4 kuvana gomolja batata
3 izmućena jaja
4 kašike šećera
1 ravna kašičica cimeta
1 kašika slatke pavlake
4 kašike rastopljenog maslaca
1 kašika mlevenih oraha

Priprema:
U veću činiju staviti kuvani batato i izgnječiti ga. Ulupati sneg od jaja, pavlake, cimeta, šećera, usuti na krompir i umešati maslac. Peći oko 50 minuta na temparaturi 200^{oC. Pre rezanja pitu ohladiti.}